17. novembar 2016.17. nov 2016.
U GALERIJI KULTURNOG CENTRA ODRŽANO PREDAVANjE NA TEMU SUPER HEROJA U POP KULTURI

KAKO PUŠKA NASTA, JUNAKA NESTA

Na pitanje da li se heroji mogu „praviti“ u naletu tehnološke euforije ili „prizivati“ kao neki duh iz „starih, dobrih vremena“ u sklopu religiozne nostalgije, odgovor je prošlog petka pokušao da da prof. dr Damir Smiljanić, čije su oblasti interesovanja i istraživanja teorija saznanja, filozofija jezika i medija, tanatologija
Na poslednjem ovogodišnjem predavanju u ciklusu „Umetnost i estetika u dobu medija“, koji se realizuje kao rezultat saradnje Kulturnog centra u Šapcu i Estetičkog društva Srbije, kroz program Centra za savremenu umetnost, prošlog petka govorio je prof. dr Damir Smiljanić. Okupljeni u galeriji Kulturnog centra imali su priliku da čuju, ali i učestvuju u razgovoru na temu „Medijska stilizacija nadljudskog - između transhumanizma i postherojizma“.
- Čini se da je herojski diskurs prošla priča. On je u krizi u modernom dobu. A šta tek onda reći o onom postmodernom? Heroji su uvek bili karika, mesto posredovanja između sveta smrtnika i božanskog carstva. O tome posebno svedoče antički mitovi i narodni epovi. Sekularizacija ima posledice i za način viđenja junačkog kao načina iskušavanja ljudskih granica. Indicija da se nalazimo u „postherojskom“ dobu može predočiti primer, iz medija dobro poznatog, samoubilačkog akta teroriste: čini se da se radi o jednom graničnom iskušavanju, samožrtvovanju, koje sebe stilizuje u herojski čin, ali je ono u suštini suprotno tome ““ akt kršenja onog humanog. S druge strane mogućnosti tehničkog razvoja na polju bio-nauka svedoče o tendenciji „poboljšanja“ ljudske supstancije. Superheroji prikazuju tu fantazmu „poboljšanog“ čoveka ili pak „natčoveka“ ““ oni se neretko razvijaju primenom tehničkih sredstava (primer: Gvozdeni čovek) ili su pak direktno dovedeni na Zemlju iz nekog drugog doba ili dimenzije (primer: Tor). Ali pitanje je da li se heroji mogu „praviti“ u naletu tehnološke euforije ili „prizivati“ kao neki duh iz „starih, dobrih vremena“ u sklopu religiozne nostalgije. Izlaganje će tako da se bavi (ne)mogućnošću „pravljenja“ i „prizivanja“ nadljudskog u postherojskom dobu iz perspektive njegove medijske stilizacije ““ rekao je dr Smiljanić.
Glavno pitanje koje je ovo predavanje postavilo je ima li uopšte heroja. Odgovor je pokušan da se da kroz prizmu stripova i holivudskih filmova, tj. franšize o Marvelovim i Di si komiks junacima.
- Naše koncepcije su poremećene. Pitanje je šta je dobro, šta je loše? Često imamo simpatije, neke možda prividne i ne tako jasno iskazane, prema nekim negativnim junacima, antiherojima. Tu se vidi da se poremetio taj neki sistem vrednosti. Svakako da je tehnologija tu učinila jedan korak koji naprosto nije bio, kao takav, ranije predviđen. To je i neka vrsta i izazova za samo određenje čoveka.
Začetak komercijalno veoma uspešnih filmova predstavljaju upravo stripovi koji su predstavljali delimični pokušaj popularizacije i uvođenja kulturnog konteksta, pre svega, mlađe generacije osamdesetih godina prošlog veka sa tendencijom pravljenja svojevrsne kritičke kulture stripa.
- Govori se tu o tzv. dark ejdžu, tamnom dobu stripa, gde su se pokušali reflektovati neki društveni problemi. Najbolji primer za to je recimo kultni strip „Njatchman“, tj. „Nadzirači“, gde je bilo pokušaja da se preispituju neki društveni problemi. Kroz tu vrstu eksploatacije stripova u vidu holivudskih blokbastera pitanje je u kojoj meri je to pozitivan trend. Kao i koliko će se iste te mlade generacije, koje su se inače odučavale takoreći od čitanja, vizuelnom kulturom gledanja, još više zapostaviti čitanje stripa. Naravno, to je i bitka da kažemo dva modela, 2D modela stripa i 3D bioskopa koji danas sve više jača. Bitno je kako će u budućnosti da izgleda to. Sve je otvoreno ““ zaključio je prof. dr Smiljanić.
Naše koncepcije su poremećene. Pitanje je šta je dobro, šta je loše? Često imamo simpatije, neke možda prividne i ne tako jasno iskazane, prema nekim negativnim junacima, antiherojima. Tu se vidi da se poremetio taj neki sistem vrednosti. Svakako da je tehnologija tu učinila jedan korak koji naprosto nije bio, kao takav, ranije predviđen. To je i neka vrsta i izazova za samo određenje čoveka
O. Gavrilović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa