23. mart 2017.23. mar 2017.
ZA ZDRAVIJI I AKTIVNIJI ŽIVOT U TREĆEM DOBU

UMERENOST PRE SVEGA

Povećanje obima svakodnevne fizičke aktivnosti i usvajanje zdravih obrazaca ishrane jednostavne su mere koje mogu unaprediti kvalitet i trajanje života i smanjiti učestalost mnogih bolesti bez odlaska lekaru
Smanjen unos dodatnih šećera, kuhinjske soli i zasićenih masti, uravnotežena ishrana, unos raznovrsnih namirnica – voća, povrća, žitarica i to većinom integralnog tipa, belančevina kojima obiluju riba i plodovi mora, krtina crvenog i živinskog mesa, jaja, pasulj i orašasti plodovi, samo su neki od saveta koje svakodnevno čujemo. Čujemo, a retko ili u manjoj meri primenimo. Činjenica da je Srbija u vrhu liste zemalja kada je reč o oboljevanju od hroničnih bolesti – šećerna bolest, bolesti srca i maligna oboljenja – trebalo bi da nam svima, bez razlike na godine, bude upozorenje.
- Sve te bolesti povezane su sa nepravilnom ishranom i nedovoljnom fizičkom aktivnošću. Svakodnevni izbori koji se čine, kada je reč o ishrani, značajno utiču na zdravlje. Dobre navike koje se steknu na vreme pozitivno deluju na zdravlje u budućnosti – kaže koordinator projekta za grad Šabac „Načini pravi izbor za dugoročno zdravlje“ dr Dragana Drljačić, prof. strukovnih studija na Visokoj sportskoj i zdravstvenoj školi u Beogradu.
Uravnotežena ishrana obezbeđuje energiju i hranljive sastojke za sve vaše potrebe. Koliko vam je potrebno energije zavisi od godina, pola, zdravlja i nivoa aktivnosti. Prosečnoj ženskoj odrasloj osobi dnevno je potrebno 1.600 do 2.400 kcal, a muškoj 2.000 do 3.000 kcal. Savet za sve, pa i osobe u trećem dobu, je da biraju raznovrsne namirnice ali na mudar način.
- Nema loših i dobrih namirnica. Umerenost je dobar savet kada pravite vaš izbor. Koristite zdrava ulja (npr. maslinovo ili kanola ulje) za pripremu hrane i salate. Ograničite unos putera. Izbegavajte trans masti. Što više povrća različitih boja to bolje. Krompir i pomfrit se ne računaju. Jedite dosta voća svih boja. Pijte vodu, čaj i kafu (sa malo ili bez šećera). Ograničite unos mleka na jednu do dve čaše dnevno. Soka na jednu manju čašu. Izbegavajte zaslađene napitke. Jedite raznovrsne integralne žitarice. Smanjite unos belog hleba i belog pirinča. Birajte ribu, živinsko meso, pasulj i semenke, izbegavajte slaninu, pršutu i druge mesne prerađevine. Birajte namirnice koje su siromašne dodatim šećerima – naglašava dr Drljačić.
Kako je čovek mašina stvorena da bi se kretala potrebni su različiti tipovi fizičke aktivnosti. Za početak bar više hodanja, laganije vežbe. Potrebno je smanjiti sendentarne aktivnosti, tj. vreme provedeno u sedenju ispred TV-a, ležanju i slično. I malo je bolje nego ništa.
- Potrebno je sakupiti barem sto pedeset minuta umerene intezivne aktivnosti nedeljno. Više puta nedeljno učestvovati u aktivnostima u kojima se istežu mišići. Kad god je moguće izaći što češće napolje, a lift zameniti stepenicama – kaže dr Drljačić.
O. G.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa