20. jul 2017.20. jul 2017.
KLASIČNA SISTEMSKA GREŠKA
POSLE DVA UBISTVA ISPRED CENTARA ZA SOCIJALNI RAD

KLASIČNA SISTEMSKA GREŠKA

Odgovoran je onaj ko je obavio procenu u Centru za rad i u Sudu onaj koji je donosio odluku, smatra Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici je u primeni od prvog juna i pitanje je koliko može uspešno da se sprovede, s obzirom i na kapacitete državnih organa, kaže Dragan Živković, advokat iz Šapca
Srbija je u šoku posle dva monstruozna ubisstva koja su se desila ispred dva Centra za socijalni rad u Beogradu. Najpre je nasilnik ubio svoju ženu na Novom Beogradu, a nekoliko dana kasnije je zabeležen još monstruozniji zločin kada je nasilnik ubio svoje petogodišnje dete i njegovu majku.
Pitanje koje svi postavljamo je jednostavno – ko je ovde zatajio. Obojica ubica su sa dosijeom o nasilničkom ponašanju u porodici i decu su viđala u kontrolisanim uslovima.
Za Tanju Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra nema dileme. Radi se o „klasičnim sistemskim propustima“.
- Ljudi u Centru za socijalni rad i sudije u parničnim sporovima rade jako ozbiljan posao, zahtevan i stresan, ali i koji je delegiran institucijama - sudu i Centru zato što je tako zahtevan, nije ostavljen da se ljudi koji imaju probleme dogovaraju. Tu prestaje svako relatizovanje. Odgovoran je onaj ko je obavio procenu u Centru za rad i u Sudu onaj koji je donosio odluku – smatra Ignjatović.
Govoreći o dva slučaja ubistva ispred Centra za socijalni rad, gde su u jednom slučaju deca prisustvovala ubistvu majke, a u drugom je i samo dete ubijeno, Ignjatović je rekla da nadležni ne urade dobre procene nasilja.
- Ljudi ili ne razumeju ili neće da razumeju koje nasilje je opasno nasilje. Kod nas se nasilje razume kao fizičko nasilje, prebijanje, i onda se psihičko nasilje koje nije tako vidljivo uopšte ne razume. Nasilnici, imaju duboko uverenje da imaju prava da učine to što su zamislili, i da njihova partnerka nema pravo da odluči da ih ostavi, da su „deca njegova i on to neće dozvoliti“ – dodaje ona.
Ignjatović je rekla da očekuje da Ministarstvo za socijalni rad popiše i proceni šta svaki Centar mora da uradi, da sudovi znaju da šta mogu da traže od Centra za socijalni rad.
- Te dve institucije moraju blisko da rade i one i moraju zajedno da procene koje situacije su jako opasne. Nadležni moraju pažljivo da ispituju kontekst i dobro da slušaju šta žena govori i da joj veruju. Postoji ozbiljna zabuna, jer mnogi u sistemu misle da roditelji imaju pravo, a zapravo pravo je dece da imaju kontakt sa roditeljem kojem nisu povereni samo ako je to u naboljem interesu deteta. Ne može u interesu deteta da bude da ima kontakt sa roditeljem koji je bio nasilan prema njihovoj majci u njihovom prisustvu ili prema samoj deci - kaže Ignjatović.
Što se tiče pravne regulative, ona je usaglašena sa propisima Evropske unije, ali primena, kao i ostalih zakonskih rešenja, nije na zadovoljavajućem nivou.
- U slučaju nasilja u porodici, nasilnika očekuje kazna zatvora, u zavisnosti od načina izvršenja dela i posledica, od tri meseca do 15 godina zatvora, u skladu sa Krivičnim zakonikom. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici je u primeni od 1. juna i pitanje je koliko može uspešno da se sprovede, s obzirom i na kapacitete državnih organa - kaže Dragan Živković, advokat iz Šapca.
Prema njegovim rečima, Porodičnim zakonom su, takođe, predviđene mere zaštite od nasilja u porodici. Nasilnici se mogu iseliti iz porodičnog stana i kuće bez obzira na pravo svojine, može se izdati i zabrana približavanja članu porodice, zabrana pristupa u prostor oko mesta stanovanja ili rada, zabrana daljeg uznemiravanja.
- Ove mere mogu da traju najduže godinu dana, a mogu se produžavati sve dok postoji razlog zbog kojeg je određena mera izrečena. Ukoliko dođe do kršenja mera zaštite, nasilnik krivično odgovara i može mu se izreći kazna zatvora u trajanju od tri meseca do tri godine, kao i novčana kazna – ističe Živković.
Praksa u Srbiji pokazuje da se često nasilnici osuđuju ispod Zakonom predviđenog minimuma.
- Kaznena politika je definitivno blaga. Jedan nasilnik je, prema praksi Apelacionog suda u Novom Sadu, gde je nastupila teška telesna povreda oštećene, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, a početna kazna je dve godine. Sudije često preširoko tumače olakšavajuće okolnosti i takvo tumačenje dovodi do blažih kazni – dodaje Živković.

BLAGA KAZNENA POLITIKA
Ministarka pravde Nela Kuburović izjavila je da su u poslednje tri godine sudovi za nasilje u porodici u 60 odsto slučajeva izricali uslovne kazne, a kada bi nasilnike slali u zatvor to je bilo do šest meseci.
- To znači da blagu kaznenu politiku kreiraju sudovi, a ne zakon, koji je u Srbiji među najstrožim u Evropi kada je reč o tim krivičnim delima, rekla je Kuburović. Prema njenim rečima, prva sednica Saveta za sprečavanje nasilja u porodici planirana je za narednu nedelju. Savet je predviđen Zakonom o borbi protiv nasilja u porodici i njegov prvi zadatak je da prati njegovu primenu zakona i da blagovremeno reagujemo i preduzimamo odgovarajuće korake, ako se jave neke nedoumice - kaže Kuburović.


PODRŠKA NAJBITNIJA
Član zdravstvenog tima Udruženja žrtava nasilja za psihološku podršku žrtvama dr Nenad Uskoković ističe da je psihološka podrška žrtvama nasilja možda i najbitnija u prvom trenutku, jer su u pitanju žene koje su preživele ozbiljne traume.
- U Srbiji nema mnogo mesta gde žrtve nasilja mogu da se obrate i apelujem da se omogući da te žene dođu u kontakt sa psiholozima i psihijatrima i dobiju psihološku podršku. Moramo da radimo na svesti ljudi da shvate da ovo što se desilo može da se desi svakome od nas. Zbog toga je bitno da se utiče na to da se probudi kolektivna svest kod ljudi da shvate da ovo nije zločin koji se tiče nekog drugog – napominje Uskoković.

N. K.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa