3. avgust 2017.3. avg 2017.
Ekonomski barometar

Vode, vode gospodaru

Poslednje nedelje jula, i prve avgusta Leta Sedamnaestog, Srbiju zahvatile saharske vrućine. Sve izgore. I dok se ljudi i stoka kriju, kupaju i piju u kućama, štalama, bazenima, rekama, potocima i hladovini drveća, biljke ostale nezaštićene. Teška suša, kukuruz i druge kulture bez vode i nade. Kad li, iznenada, naša rubrika pronađe vodu. U brošuri “Voda do svake njive” iz 2012. godine, tadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i Direkcije za vode. Da čovek ne poveruje, dok ne pročita. Leta Jedanaestog Ministarstvo je počelo realizaciju projekta “Milion i sto hiljada hektara pod sistemima za navodnjavanje u narednih 5 godina”. Sa čitavom analitikom – naziv projekta, mikrolokacija, površina u hektarima, mapa za navodnjavanje. Te iste godine je naručena izrada projektne dokumentacije za 270 hiljada novih hidrosistema za navodnjavanje što je završeno u prvoj polovini 2012. godine. Iste godine počela je izrada elaborata za revitalizaciju već postojeće kanalske mreže na preko 130 hiljada hektara. U budžetu za 2012. godinu opredeljeno je 50 miliona EUR, kojim bi se do kraja te godine, trebalo u funkciju staviti više od 130 hiljada hektara na postojećoj kanalskoj mreži i oko 70 hiljada hektara pod novim sistemima. I sve tako do 1,1 milion hektara koji će se navodnjavati u narednih 5 godina. Odnosno, najduže do kraja prvog polugođa Leta Sedamnaestog, što bi značilo - da se ostvarilo, sada ne bi jadikovali. Kukuruz bi bio visok i zeleno-modar. U brošuri pročitasmo, da se u svetu, od 1,5 milijardi hektara obradivog zemljišta, navodnjava 250 miliona, ili 17 posto. Najveći procenat je u “toploj” Grčkoj (37,6%), Holandiji (29%), i sve tako do Srbije sa oko 4,5 posto (180 do 195 hiljada hektara, a bez Kosova svega 120 hiljada). Ako je za neku “utehu”, tada je “fenjer” nosila Hrvatska sa svega 0,86% navodnjavanih obradivih površina. Na kraju brošure su nabrojane prednosti od navodnjavanja. Kod kukuruza malo više nego duplo, jagode i maline 3 do 4 puta, paradajza 4 do 5 puta, krompira i šećerne repe preko 50%. Sve u svemu, da smo do danas, kako je bilo planirano, realizovali projekat “Voda do svake njive” tj. navodnjavanje 1,1 milion hektara obradivih površina, rekordni izvoz u 2016. godini iz poljoprivrede i prehrambene proizvodnje od 3,2 milijarde EUR, i rekordno učešće u BDP od skoro 13%, bi se povećalo za najmanje 50%. Gde bi nam bio kraj, kad su nam stope, i bez vode ovako “napredne”?
Što su ovih pet predodređenih godina za navodnjavanje, “pojeli skakavci”, niko pouzdano ne zna. Ili zna ali ćuti. Gde su planovi, projekti, elaborati, mape? Kako je ovaj “najveći srpski investicioni” projekat, zaboravljen? Prođoše ovolike godine i agrarni budžeti. Da bi tek ovih poslednjih vrelih julskih dana Leta Sedamnaestog, kada je već trebalo da imamo “vodu do svake njive”, resorni ministar obećao da će u narednih nekoliko meseci početi realizacija 11 sistema za navodnjavanje, ukupne vrednosti od oko 30 miliona EUR, gde će se navodnjavati 25 do 30 hiljada hektara obradivih površina. Već ovih dana počinje izgradnja prvih 5 sistema za navodnjavanje.
Teško breme na leđima novog ministra. Prvo mora da se suoči sa posledicama, velikom sušom, smanjenim prinosima i ugrožavanjem visokih “svetih” stopa rasta. Ali i sa uzrocima. Jesu li postojali gotovi projekti navodnjavanja, i ko je kriv što su se negde “krili” čitavih 5 godina? Tek počinju, kada su trebali da se kompletno završe. Ipak, teško da će ministar “progovoriti”. Iako je i sam nekada pomalo bio “žut”. Nije vreme. Boje dresova su najvažnije.
Istina, bilo je i suprotnih primera kada su se “lokal” i seljaci samoorganizovali, jer su videli i shvatili, da maline, jagode and co. nema bez vode, pa je tako u Pocerini napravljeno onih, već pominjanih, 500 bunara za zalivanje 1.200 hektara jagoda. Koštalo je milion i po EUR. Pola Grad Šabac, pola seljaci. Ove godine ostalo skoro 20 miliona EUR profita. Malo za kuću i odeću, malo za crne audije. Negde su gazdinstva sama plaćala “svetu vodu”. Situacija se ipak mora uozbiljiti. Projekat navodnjavanja je toliko “težak”(miliona tona i EUR), da se moraju ujediniti država, “lokal” i gazdinstva. Bez obzira kakve su im boje dresovi.
Dragan Vujadinović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa