16. novembar 2017.16. nov 2017.
DECA SVE SUROVIJA
NOVI SNIMAK VRŠNjAČKOG NASILjA PONOVO PODIGAO
JAVNOST NA NOGE

DECA SVE SUROVIJA

Od sada će i roditelji nasilnika biti kažnjavani,
od 30.000 do 100.000 dinara
Najnoviji slučaj maltretiranja devojčice u školi u Aranđelovcu ponovo je aktuelizovao pitanje vršnjačkog nasilja. Slučajevi da jači demonstriraju snagu nad slabijim, ili grupa nad pojedincem, nije novost u našim školama, ali sa savremenom tehnologijom načini za zlostavljanje se proširuju, a ponižavanja imaju još jači odjek.
Novi Zakon o osnovama sistema obrazovanja doneo je neke novine kada je u pitanju ova oblast. Od sada će i roditelji nasilnika biti kažnjavani, od 30.000 do 100.000 dinara. Učeniku koji je nasilan moći će da se propiše društveno korisni rad. Takođe, biće kažnjavani i direktori škola koji budu zataškavali slučajeve nasilja i ne preduzmu adekvatne mere kada se ono dogodi.
Ministar Mladen Šarčević je pre nekoliko dana, gostujući na televiziji Pink kao problem naveo i to što je njegov prethodnik na ovom mestu značajno smanjio broj psihologa i pedagoga po školama. Najavio je i formiranje ministarske grupe koja će raditi na problemu nasilja u školama.
-Nema više guranja stvari pod tepih i prećutkivanja događaja. Svaki vid nasilja direktor je dužan da istog dana prijavi školskoj upravi i inspekciji, koja odmah izlazi na teren. O tome se obaveštava policija i tužilaštvo, ako je reč o ozbiljnijem prekršaju, rekao je minstar Šarčević za „Novosti“.
Na usvajanje tzv. “Aleksinog zakona” čeka se od februara 2016. godine. Neki od predloga iz ovog Zakona implementirani su u novi Zakon o osnovama sistema obrazovanja. ”Aleksinim zakonom” predviđena je institucija dečjeg ombudsmana i strože kazne za prave krivce. Naziv nosi po Aleksi Jankoviću iz Niša koji se 2011. godine ubio u 14. godini zbog dugotrajnog nasilja kom je bio izložen u školi.
Tokom 2016. Centru za socijalni rad u Šapcu prijavljen je 81 slučaj vršnjačkog nasilja. Ove godine 80. Master pedagog na poslovima voditelja slučaja u Službi za zaštitu dece i omladine CSR Dijana Tomasović navodi da je najviše prijavljenih slučajeva fizičkog nasilja.
-Posebno zabrinjava surovost obračuna među decom. Veoma uzima maha i digitalno, elektronsko nasilje koje podrazumeva ponižavanje, vređanje i deca od njega nemaju gde da pobegnu. Roditeljima je teško to i da otkriju. Dete se često plaši da kaže da je izloženo nasilju. Fizičko nasilje će se primetiti po vidljivim tragovima. Emocionalno je teško prepoznati. Značajno je edukovati roditelje i tu škole imaju važnu ulogu, navodi Dijana Tomasović.
Naša sagovornica upozorava da su alarm za roditelje promene u ponašanju deteta, ako slabi sa uspehom u školi, ima problema sa spavanjem, sa apetitom ili pominje samoubistvo. Najčešće se nasilje prema vršnjacima ispoljava između 11. i 14. godine, a kako deca do 14 godina nisu krivično odgovorna sa njima može da radi samo škola i Centar za socijalni rad.
-Mi radimo i sa žrtvama i sa decom koja vrše nasilje. Neizostavan je rad sa celom porodicom. Dete se mora sagledati u kontekstu porodice iz koje dolazi. Veoma je bitno pridobiti roditelje za saradnju, a oni se često ne odazivaju na pozive škole. Roditelji često kada dođu na razgovor pokušavaju da opravdaju postupak svog deteta. Sa druge strane, postoje i roditelji koji dete koje vrši nasilje identifikuju kao problem u porodici. Često je ponašanje deteta samo simptom nekih drugih porodičnih problema, kaže Tomasovićeva.
Prema njenim rečima, uzroke vršnjačkog nasilja treba tražiti najpre u socijalizaciji deteta, a prvi faktor socijalizacije je porodica. Ističe da se ipak nijedan faktor sam ne može smatrati uzrokom, nego da se uvek radi o spletu različitih okolnosti i porodičnih i društvenih i ličnih osobina deteta, kao i uticaja vršnjaka i medija.
-Uglavnom se nasilje vrši jedan na jedan, ali se dešava i da grupa učenika maltretira jednog. Deca koja su žrtve često su povučena, sa niskorazvijenim socijalnim veštinama, plašljiva. Međutim, postoje i deca koja su agresivne žrtve, tzv. provokativne žrtve nasilja. Suština prevazilaženja problema je socijalizacija dece i razvoj veština nenasilne komunikacije, kaže naša sagovornica.
Škole imaju timove za zaštitu dece od zlostavljanja i Centar za socijalni rad obaveštavaju kada imaju neki problem. Tada je uglavnom već došlo do nasilja i ono ima i kontinuitet.
-Centar za socijalni rad počinje svoj rad kada do nasilja već dođe. Mi o tome budemo obavešteni od strane roditelja, škole, policije, zdravstvene ustanove. Svaku prijavu shvatamo veoma ozbiljno i svaku sumnju treba shvatiti ozbiljno. Obaveza svih je da nasilje prijave. Deca često posmatraju nasilje, a ne prijavljuju ga i time su i sami akteri toga. Tako se ponašaju iz straha da i sami ne postanu žrtve, kaže Tomasovićeva.
M.M.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa