31. jul 2020.31. jul 2020.
Pad spoljnotrgovinske razmene Srbije u prvom polugodištu 7,7 odsto
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvom polugodištu ove godine iznosila je 18,54 milijarde evra, što je pad od 7,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Izvezeno je robe u vrednosti od 7,82 milijarde evra, što je pad od 8,9 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Uvoz robe imao je vrednost od 10,72 milijrade evra i manji je za 6,8 odsto.
Deficit je iznosio oko 2,9 milijardi evra, što je smanjenje od 0,5 odsto u poredjenju sa istim periodom prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom je 73 odsto i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 74,7 odsto.
Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 60,4 odsto ukupne razmene.
Glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije u izvozu bili su Nemačka, Italija, BiH, Rumunija i Rusija, a u uvozu Nemačka, Kina, Rusija, Italija i Madjarska.
Posle EU, drugi po važnosti spoljnotrovinski partner Srbije su zemlje CEFTA, sa kojima je suficit u razmeni bio 961,3 miliona dolara, koji je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih), električnih mašina i aparata, nafte i naftnih derivata, drumskih vozila i proizvoda od metala.
Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći suficit u razmeni ostvaren je sa zemljama iz okruženja: BiH (izvoze se najviše gasna ulja i proizvodi za ishranu životinja, a uvozi se koks i polukoks od kamenog uglja i drvo četinara), Crnom Gorom (izvoze se lekovi za maloprodaju i rude olova i koncentrati, a uvoze se najviše sirovi aluminijum i dimljeno svinjsko meso) i Severnom Makedonijom (izvoz električnih provodnika i električna energija, a uvoze se najviše lekovi za maloprodaju i valjani proizvodi od gvožđa i čelika).
Najveći deficit je u trgovini sa Kinom (zbog uvoza telefona i laptopova) i Rusijom.
Izvezeno je robe u vrednosti od 7,82 milijarde evra, što je pad od 8,9 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Uvoz robe imao je vrednost od 10,72 milijrade evra i manji je za 6,8 odsto.
Deficit je iznosio oko 2,9 milijardi evra, što je smanjenje od 0,5 odsto u poredjenju sa istim periodom prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom je 73 odsto i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 74,7 odsto.
Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 60,4 odsto ukupne razmene.
Glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije u izvozu bili su Nemačka, Italija, BiH, Rumunija i Rusija, a u uvozu Nemačka, Kina, Rusija, Italija i Madjarska.
Posle EU, drugi po važnosti spoljnotrovinski partner Srbije su zemlje CEFTA, sa kojima je suficit u razmeni bio 961,3 miliona dolara, koji je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih), električnih mašina i aparata, nafte i naftnih derivata, drumskih vozila i proizvoda od metala.
Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći suficit u razmeni ostvaren je sa zemljama iz okruženja: BiH (izvoze se najviše gasna ulja i proizvodi za ishranu životinja, a uvozi se koks i polukoks od kamenog uglja i drvo četinara), Crnom Gorom (izvoze se lekovi za maloprodaju i rude olova i koncentrati, a uvoze se najviše sirovi aluminijum i dimljeno svinjsko meso) i Severnom Makedonijom (izvoz električnih provodnika i električna energija, a uvoze se najviše lekovi za maloprodaju i valjani proizvodi od gvožđa i čelika).
Najveći deficit je u trgovini sa Kinom (zbog uvoza telefona i laptopova) i Rusijom.
Beta
Aktuelno
Najnoviji broj
18. april 2024.