3. jun 2021.3. jun 2021.
Foto Sajt NALED

Foto Sajt NALED

NALED pozvao građane da nominuju takse i naknade koje ih najviše opterećuju

Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) objavila je danas početak kampanje "Mesec parafiskala" tokom koje će građani i privreda u junu moći da nominuju takse i naknade koje ih najviše opterećuju, smatraju da su previsoke, da se duplo plaćaju i slično.

Građeni i privreda će preko sajtova parafiskali. rs i jpd.rs moći da imenuju sve parafiskalne, neporeske namete koje iz nekog razloga smatraju neadekvatnim ili nepotrebnim, rečeno je na konferenciji za novinare.

Kako je precizirano, planirana su i tri okrugla stola na kojima će se predstaviti Registar neporeskih nameta i koncept reforme, 15. juna će biti okrugli sto sa predstavnicima lokalnih samouprava sa kojim će se razgovarati o lokalnim administrativnim taksama i naknadama, a 22. juna biće predstavljen koncept neporeskih nameta u oblasti zaštite životne sredine.

Inicijativa je deo Projekta reforme neporeskih nameta koji sprovode NALED i KPMG, Partner Solutions i Institut "Mihajlo Pupin", a finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), sa ciljem formiranja sveobuhvatnog javnog Registra parafiskalnih i neporeskih nameta.

Direktorka odeljenja za regulatornu reformu u NALED-u Jelena Bojović podsetila da se upravo obeležava decenija borbe za reformu neporeskih nameta u Srbiji, navodeći da je sve krenulo zbog problema građana i privrede koji su plaćali namete za koje pored ostalog nisu znali koja im je namena.

Dodala je da je tokom tog perioda pored ostalog utvrđeno da naplata neporeskih prihoda, u koje spadaju takse za pruženu javnu uslugu, naknade za korišćenje javnih dobara, kao i prihodi od kazni i prihodi nastali upotrebom javnih sredstava, nije transparentna, predvidiva i uporediva.

Kako je navela, nedostaci postojećeg sistema uglavnom su se ogledali u određivanju stvarne prirode dažbina, kao i iznosa dažbina.

Bojović je ukazala da se pojedini nameti naplaćuju pod nazivom taksa, a zapravo se radi o plaćanju poreza, što spada u parafiskalne namete, dodavši da često cena nameta nije u skladu sa uslugom koja se pruža ili dobrom koje se koristi, a ima i slučajeva da se naplaćuju dve ili tri takse na republičkom i lokalnom nivou za identičnu uslugu koja se pruža.

Istaknuto je da to dovodi do nedovoljne transparentnosti i posledično nedovoljnog poverenja privrede i građana, koji su finansijski i administrativno opterećeni više nego što je potrebno.

U Srbiji tako, prema podacima NALED-a, postoji blizu 500 zakona i podzakonskih akata koji propisuju oko 1.200 neporeskih dažbina, koje na godišnjem nivou generišu prihod od oko 150 milijardi dinara, a najveći njihov deo čine različite takse, dok se četvrtina odnosi na naknade za korišćenje javnih dobara i ostalih oblika neporeskih dažbina.

Slično se dešava i na lokalnom nivou gde su neporeske dažbine propisane u više od 400 odluka o lokalnim administrativnim taksama, o lokalnim komunalnim taksama, o visini doprinosa za uređenje građevinskog zemljišta i slično.

Veliki broj propisa, kojima se dažbine propisuju, onemogućavaju građanima da provere da li je taksa naplaćuje u skladu sa propisom, a često se dešava i da visina takse za istu uslugu varira između samih lokalnih samouprava.

"Zbog toga je NALED predložio da se, u okviru Projekta za reformu neporeskih prihoda, na novi način uredi ta oblasti javnih finansija, a ključni reformski korak u pravcu povećanja transparentnosti bilo bi formiranje jedinstvenog Registra neporeskih dažbina, koji bi bio javno dostupan i koji bi popisao sve neporeske dažbine na svim nivoima vlasti", rekla je Bojović.

Ona je precizirala da je predlog i da se takse i naknade u Srbiji ne mogu naplaćivati ukoliko nisu u tom Registru, kako bi se naterali oni koji ih naplaćuju da ih evidentiraju i kako bi podaci bili ažurirani.

Kako je istakla, ideja je da građani i privreda u Registru mogu da na jednom mestu pronađu spisak neporeskih dažbina, iznose koji se naplaćuju, organ ili instituciju koja dažbinu naplaćuje i po kom osnovu, na koji račun se dažbina plaća, ali i da se žale ukoliko uoče određene nepravilnosti u naplati.

Predviđeno je da ažuriranje Registra bude u nadležnosti organa koji dažbinu naplaćuje, dok bi kontrolu vršilo Ministarstvo finansija.

Bojović je kazala da trenutno postoji velika "šarolikost" taksi lokalnih samouprava, gde se njihov broj, u zavisnosti od opštine ili grada kreće od 20 do 150, iako svi pružaju iste usluge, a sličan je i prihod koji se ostvaruje, bez obzira na broj taksi.

Navela je da je prosečan iznos taksi na lokalu 173 dinara, a sam iznos varira od 20 dinara do 300 dinara za istu uslugu.

"Takođe, besmisleno je da se takse naplaćuju u iznosu od 20 dinara, jer sam postupak koji se vodi je skuplji od toga, ali i samo plaćanje takse, u koje se zaračunava provizija", rekla je Bojović.

Direktorka korporativnih poslova KMPG Milica Bisić dodala je da u trenutnom sistemu naplate dažbina manjkavost predstavlja i to što prihodi od dažbina koju ostvaruju različite institucije ne može da utvrdi ni Ministarstvo finansija.

"Jer deo njih, republičke i lokalne administrativne takse, se naplaćuju kroz trezor, dok se sve ostale dažbine, koje naplaćuju javna preduzeća ili upravljači zaštićenog dobra ili druge institucije ili organizacije na koje su preneta ovlašćenja, a koje se ne smatraju korisnicima javnih sredstava, dobijaju novac na sopstvene račune", objasnila je Bisić.

Dodala je da je jedan od ciljeva projekta da sve što je javni prihod, poput takse ili naknade, mora biti plaćeno preko trezora, jer je to jedini način da se utvrdi kolika je naplata.

Iz NALED-a su naveli i da im je želja da se na kraju spoje Registar administrativnih propisa i Registar neporeskih dažbina, jer će jedino na taj način čitav postupak naplate dažbina biti potpuno transparentan.



Izvor Beta

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa