28. oktobar 2022.28. okt 2022.
Omladinski aktivizam: Između „Hoću“ i „Mogu“

Omladinski aktivizam: Između „Hoću“ i „Mogu“

„Aktivizam mladih u mnogoj meri doprinosi i užoj i široj društvenoj zajednici. Svaki čovek je u nekom trenutku bio mlad, i naši roditelji, bake, deke i drugo, ali potrebe nisu bile iste. Nekada je mladima nešto drugo bilo prioritet, a danas možda nešto sasvim različito“, kaže Slaviša Kovač predsednik Upravnog odbora Asocijacije Duga
Šta za mlade znači omladinski aktivizam i koliko sredina u kojoj odrastaju, obrazovanje utiče na njihovo shvatanje aktivizma? Da li veruju da svojim angažovanjem mogu da menjaju lokalnu zajednicu, društvo i budu nosioci promena? Odgovore na navedena pitanja pokušali smo da dobijemo od mladih Šapčanki i Šapčana, ali malobrojni su iskazali želju da podele svoja razmišljanja na ovu temu. Pasivnost, ili nedovoljno poznavanje termina aktivizam idu u prilog ne tako pozitivnoj statistici različitih istraživanja.

U Alternativnom izveštaju o položaju i potrebama mladih za 2022. godinu Krovne organizacije mladih Srbije navedeno je da 57,4% mladih kao problem vidi mali uticaj na donošenje odluka. Ono što zabrinjava je da je odnosu na 2017. procenat veći za 10, kada je bio 47%.

Iako nezadovoljni prilikama u društvu samo 18% njih participira u društvu kao članovi nekog udruženja. Veruju da ne mogu menjati stvari, te i ne učestvuju, što dovodi do pasivnosti i začaranog kruga. Odgovor na pitanje „Da li se on može „razbiti“?“ treba potražiti na više nivoa. Edukacija, ohrabrivanje mladih da se pokrenu i budu pokretačka snaga dugotrajan je proces.

Kako je pitanje aktivizma značajno za poboljšanje položaja mladih i ostvarenje njhovih ciljeva kroz udruživanje i zajedničko delovanje oni koji pripadaju pozitivnoj statistici i aktivno participiraju u društvenim dešavanjima veruju da pomaka može biti, ali uz umrežavanje organizacija civilnog društva, lokalnih samouprava, institucija, obrazovnih ustanova.

Slaviša Kovač, pripada kategoriji mladih ljudi, ali zahvaljujući konstantnom usavršavanju u domenu aktivizma od jula tekuće godine nalazi se na čelu Upravnog odbora Asocijacije Duga.

Koliko može aktivizam mladih ljudi da menja sredinu, odnosno koliko i u kojom segmentima mladi mogu biti energija promene u sredini?
Aktivizam mladih u mnogoj meri doprinosi i užoj i široj društvenoj zajednici. Svaki čovek je u nekom trenutku bio mlad, i naši roditelji, bake, deke i drugo, ali potrebe nisu bile iste. Nekada je mladima nešto drugo bilo prioritet, a danas možda nešto sasvim različito. Svakako, mladi svojim aktivizmom doprinose razvoju jedne lokalne samouprave, države, ali i potpomažu ostvarivanje svojih prava i prava svojih vršnjaka. Postoji mnogo elokventnih, edukovanih i senzibilisanih mladih ljudi koji bi svojom energijom, znanjem i umećem doprineli kreiranju boljeg i tolerantnijeg društva, tako i sredine. Svakako, mladi bi mogli biti (i jesu) neiscrpan izvor podataka za kreiranje različitih politika, na lokalu i nacionalnom nivou. Pre svega, lokalnih akcionih planova (za mlade, socijalnu i zdravstvenu zaštitu) koji imaju veliki uticaj na život i koji se tiču i mladih ljudi i bez njih i njihove uključenosti u kreiranje istih mi ne možemo znati šta su njihove realne potrebe i sve politike u budućnosti bi bile neadekvatne i neprimenjive.

Da li su mladi danas pasivniji nego ranije i šta može biti uzrok tome, ili je to samo narativ koji se plasira u javnosti?
Nažalost, tačno je da su mladi pasivniji nego ranije. Verujem, da je donekle krivac i čuveni virtuelni svet i društvene mreže, koji čine izuzetan uticaj na društveni život istih, što neka istraživanja i pokazuju. Lakše je napisati poruku i poslati, nego sesti sa nekim, popiti čaj ili kafu i malo popričati. Kroz aktivnosti organizacije, ali i svoje studiranje i aktivnosti koje sam sprovodio za studente na fakultetu u sklopu studentskog parlamenta, imao sam kontakta sa velikim brojem studenata i omladine. Međutim, moj tim i ja, koji smo iste aktivnosti kreirali primetili smo da je nakon sprovedenih mera, po pitanju KOVID-19 pandemije zainteresovanost mladih izuzetno smanjena, u svim segmentima i aktivnostima. Takođe, što se tiče mera, one su bile glavni i ključni mehanizam koji je doprineo maksimalnom distanciranju mladih, jedni od drugih, ali i od svih drugih aktivnosti koje bi poboljšale kvalitet njihovog života. Postali su napetiji, agresivniji, nezainteresovaniji po pitanju svega, izgubili veštine neke osnovne komunikacije, bontona i želje za usavršavanjem i izgradnjom neke sopstvene ličnosti i sopstvenog „Ja“.

Šta nedostaje mladima kako bi više bili angažovali i aktivno učestvovali u procesima od značaja za njih i zajednicu?

Mladima, da bi se više angažovali i aktivno učestvovali u procesima od značaja za njih i zajednicu fali pre svega znanja i veština, ali i motivacija i želja za napredovanjem i usavršavanjem. U motivisanje mladih, pored organizacija civilnog drušvta, moraju da se uključe i lokalna samouprava, institucije, ali i škole, akademije i fakulteti pre svega, koji bi im predočili važnost usavršavanja, na neki način ubedili u važnost edukacije i sticanje znanja, pre svega formalnog, ali i neformalnog, ali i pokazali razumevanje po pitanju obaveza oko istog. Jer, uz stalno usavršavanje, edukaciju i sticanje veština, mladi imaju veću mogućnost zapošljavanja, te šansu da sebi obezbede bolji i kvalitetniji život u našoj zemlji, a ne da isti traže van granica naše zemlje. Takođe, moraju da shvate, da je obrazovanje, bilo formalno ili pak neformalno, njihova egzistencija i ključ za određena vrata uspeha.

Kao mlad čovek pohađali ste različite edukativne seminare i bili neposredno uključeni u realizaciju mnogih projekata, šta je najvažnije što ste dobili kako u jednoj, tako i drugoj aktivnosti, pretpostavljajući da su i učenje i praksa kontinuirani procesi?

Kroz različite seminare i projekte u koje sam bio uključen, stekao sam pre svega, neka nova znanja i iskustva, koja ne samo da mi znače na poslu, već ih primenjujem i u svakodnevnom životu. Neka od najvažnijih veština koje sam stekao, jesu svakako pregovaračke sposobnosti, govorništvo, javni nastup, takođe i regulisanje mehanizama stresa, ali i ono što je u svakodnevnom poslovnom i privatnom životu izuzetno važno jeste pedantnost u svim pogledima, kao i tačnost. Smatram da svaka osoba treba da nastoji da izgradi sebe kao ličnost i neprekidno se usavršava i edukuje, stoga svakako da isti proces kod mene nije zaustavljen, već neprekidno nastojim da usvojim i primenim neka nova znanja i veštine.

Slaviša Kovač predsednik Upravnog odbora Asocijacije Duga

Asocijacija Duga je u proteklih 18 godina dosegla visok nivo organizacije i iza sebe ima niz vrlo značajnih projekata, koliko je izazovno preuzeti rukovođenje, a koliko je privilegija biti na čelu?
Asocijacija Duga, kao organizacija postoji već 18. godina, što zaista predstavlja dugi niz godina. Kroz svoje projekte i aktivnosti, u društvu je postala prepoznatljiva i postigla je izuzetan značaj u istom. Stoga, veliki je izazov, za mene, kao mladog čoveka i rukovodioca, da održim taj standard na koji su naši korisnici/ce navikli i opravdam njihovo ukazano poverenje našoj organizaciji. Kako poverenje korisnika/ca, tako i tima sa kojim sarađujem i koji su mi pružili resurse za rukovođenje. Ali, i velika je privilegija, kao neko mlad, da rukovodi tako velikom i prepoznatljivom organizacijom, kada pored novog radnog iskustva, sa posla izlazim sa osmehom i osećajem zadovoljstva i ispunjenosti, što je ključno što mi je ovaj posao pružio, jer znate da ste nekome pomogli, i da vaš tim svakoga dana svojim radom izmamljuje i crta neke nove osmehe na licu i svakodnevno spašava živote.

„Aktivizam mladih vidim kao priliku da se menjaju stvari, pokrenu i okrenu. Koliko je to kod nas izvodljivo, nisam sigurna. Ne znam koliko imamo znanja, volje i mogućnosti da menjamo nešto. Većina mladih aktivizam povezuje sa politikom i zbog toga ne žele da učestvuju.“ (Nina Vasić)

„Nisam tip koji želi da učestvuje, niti da nešto menja. Sigurno ima drugih koji mogu da se bave aktivizmom bolje od mene. Ne znam ni šta bih menjao.“ (Marko Todorović)


„Aktivizam mladih za mene predstavlja skup različitih delovanja i delatnosti mladih u cilju rešavanja socijalnih problema. Smatram da mogu, zato što u poslednje vreme viđam (ne samo u svetu nego i kod nas) mnoštvo projekata, protesta, kampanja, akcija i slično koje su organizovane u cilju rešavanja i podizanja svesti o mnogim problemima u zajednici. Oni su organizovani upravo od strane mladih i na to sam veoma ponosna. Iako možda to ne pravi veliku razliku sada, mislim da dobar glas može doći do nekih pojedinaca i da je korisno što se od malih nogu angažujemo u ovakvim akcijama, jer će ipak jednog dana svet ostati na nama.“ (Marija Tošić)


„Aktivizam za mene predstavlja borbu protiv trenutnog mišljenja, zakona, dešavanja...ili borbu za interese grupe koja se za to nešto bori. Mislim da mladi ne mogu uticati na zajednicu, ali ako su dovoljno uporni u tome možda njihov trud urodi plodom.“ (Milica Maksimović)

M. Ž.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa