26. februar 2023.26. feb 2023.
Konak, izvor: Turistička organizacija opštine Vladimirci; www.daibau.rs

Konak, izvor: Turistička organizacija opštine Vladimirci; www.daibau.rs

Istorija i tradicija Posavotamnave

Konak u Vladimiricima – mesto čuvene Glišićeve „Glave šećera“

Ovo zdanje, sazidano 1854. godine, zbog svoje kulturno – istorijske, arhitektonske i etnografske vrednosti, smatra se graditeljskim biserom ovog kraja, a svojevremeno i dokazom snage i prosperiteta tek oslobođene srpske države u 19. veku.

Knez Miloš je Ukazom iz 1829. godine naložio da se pored ostalih, sličnih u Srbiji, podigne i ovaj objekat, za potrebe vlasti i stanovanja sreskog načelnika. Zbog toga je u narodu i dobio naziv Konak.

Konak (Foto: Turistička organizacija opštine Vladimirci; www.daibau.rs)


Kako je pokrivao široko područje, te imao veliki broj službenika, zahtevao je veći kapacitet. Površina građevine iznosi 500 kvadrata, ima 26 prostorija, dugačka je 50 metara a široka 12. Izgrađena je o trošku žitelja. Bila je sedište sreskih vlasti za tadašnji Posavotamnavski srez – Koceljeva, Vladimirci i sela prema Savi.

Građevina je kroz vreme menjala svoje namene: prvobitno je bila sedište sreza i konačište sreskog načelnika, po završetku Drugog svetskog rata u nju je smeštena opštinska geodetska služba. Danas se u njoj nalaze određene službene prostorije, opštinsko računovodstvo, Turistička organizacija, Direkcija za poljoprivredu, kao i opštinska Biblioteka „Diša Atić“. Osim Biblioteke, u zdanju se nalaze galerija, legat slika zavičajnog slikara Milana Radonjića, a prostor Konaka koristi se i za potrebe kulture. Konak je očuvao prvobitni izgled.

Za ovo zdanje vezane su brojne zanimljivosti. Konak, koji je zaštićen kao nepokretno kulturno dobro – spomenik kulture od 1976. godine, najstarija je zgrada u Posavotamnavi. Jedna je od retkih zgrada ove namene, koja je sačuvana u gotovo autentičnom obliku. Iako nikada nije posetio Vladimirce, književnik Milovan Glišić je radnju svoje čuvene pripovetke „Glava šećera“ smestio u tadašnje sedište sreza, u zgradu Konaka. On je na valjevskoj pijaci čuo priče o prevarama načelnika Maksima Sarmaševića i pandura Đuke, koji su više puta preprodavali glavu šećera i varali seljake.


Građevinu krase lepe terase sa prednje i zadnje strane, visoki ukrasni odžaci, originalna ulazna vrata, troja sa prednje i petora sa zadnje strane.

U parku ispred Konaka, u hladu lipa, nalazi se bista u kamenu Milovana Glišića, koja je rad vajara Koste Bogdanovića, kao i nekoliko skulptura nastalih u Jalovičkoj slikarskoj koloniji, jednoj od najstarijih u našoj zemlji.

Tekst: www.daibau.rs, http://vladimirci.org.rs/web/istorija-i-tradicija-posavotamnave/

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa