26. maj 2023.26. maj 2023.
Da li ste doživeli uznemiravanje, šikaniranje na radnom mestu?
Pričamo o mobingu

Da li ste doživeli uznemiravanje, šikaniranje na radnom mestu?

„U modernom svetu, radno mesto je jedino preostalo bojno polje na kom ljudi mogu da „ubijaju“ jedni druge, bez rizika da će biti privedeni pred lice pravde“, rekao je švedski psiholog Hajnc Lajman
Mobing predstavlja svako aktivno ili pasivno ponašanje na radu ili u vezi sa radom prema zaposlenom ili grupi zaposlenih, koje se ponavlja, a ima za cilj povredu ličnog i profesionalnog integriteta i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu otkaže ugovor o radu ili drugi ugovor.

Izvršiocem mobinga smatra se poslodavac sa svojstvom fizičkog lica, odgovorno lice kod poslodavca sa svojstvom pravnog lica, zaposleni ili grupa zaposlenih kod poslodavca ili treće lice sa kojim zaposleni ili poslodavac dolazi u kontakt prilikom obavljanja poslova na radnom mestu. Neke od najčešćih metoda jesu ponižavanje, vređanje, nipodoštavanje, širenje neistine o privatnom ili poslovnom životu.

Prva presuda vezana za zlostavljanje na radu u Srbiji doneta je 2008. godine, dok je zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu donet 2010. godine. Iako je od tada prošlo 13 godina na osnovu analiza preuzetih sa sajta www.mobing.rs koji je obuhvatio 9249 osoba u ovom trenutku čak 81% (7451 osoba) iznosi da je u nekom trenutku doživelo neki vid mobinga na poslu, a čak 16% (1524 osobe) da je primetilo mobing u svojoj neposrednoj okolini.

Na osnovu mnogobrojnih članaka osoba koje su trpele mobing na radnom mestu tokom 2021. i 2022. na teritoriji grada Šapca uvideli smo veličinu ovog problema i na našoj teritoriji. Neretko veliki jaz u generacijama na radnom mestu, povećan intenzitet posla, loši uslovi za rad, manjak informacija od strane menadžmenta u organizacijama mogu dovesti do eskalacije sukoba koji dugotrajnim delovanjem može preći u mobing a da toga nisu ni svesni. Obuhvatom mladih osoba koje tek treba da steknu prva radna iskustva, upoznavanjem zakona, metodama pristupa i rešavanja sukoba dobijamo dugoročni benefit koji će na taj način imati odziv u različitim sferama poslovanja.

Istraživanje mobinga na nivou Evropske unije pokazuju da najveći broj pogođenih lica radi u javnoj upravi (13%), servisima i trgovini (11%), bankama (10%) i drugim uslužnim delatnostima. Stručnjaci (11%) i službenici ( 9% ) su najčešće žrtve u tim sferama, i to pre svega oni sa neregulisanim radnim statusom (10% radnika na određeno vreme ). Žene (9%) su indetifikovane kao lica koja su više pogođena mobingom od muškaraca (7%) čime se zaključuje da je diskriminacija vezana za fizičko i psihičko zdravlje posebna vrsta diskriminacije na radnom mestu čije su žrtve najčešće žene.
Prevencijom mobinga kroz osnaživanje zaposlenih i upoznavanje sa značajem pravovremene spoznaje mobinga u svojoj organizaciji za efekat imamo smanjenu fluktuaciju i apsetizam što dugoročno umnogome smanjuje troškove organizacije, bolje uslove rada, povećanje empatije prema kolegama.


„Nedavno sam čula sjajnu rečenicu koja oslikava mobing. Glasila je: Osnova mobinga je kada krenete na posao i razmišljate kakav će vam biti dan, jer zavisi od raspoloženja vašeg šefa“. Neko će reći, svako ima loš dan. Svi imamo, ali to na znači da treba da vređamo, omalovažamo druge i njihov rad, ako nisu ništa pogrešili.“

„Mobing? Kod nas se ne shvata ozbiljno. Da li sam ga doživela? Da. Da li sam prijavila. Ne. Promeniila sam posao. Postalo je nepodnošljivo i sreća da sam mogla da promenim radno okruženje.“

„Doživela sam mobing na radnom. Imala sam osnova za tužbu i konsultovala sam se sa advokatom. Imala sam osnovu, ali sam iz privatnih razloga odustala.“


Autor: Marko Petrović
Foto: Canva





Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa