22. oktobar 2018.22. okt 2018.
Pretposlednja panda ili Statika

Pretposlednja panda ili Statika

Pozorišna predstava "Pretposlednja panda ili Statika" sutra, 23. oktobra od 20 časova biće premijerno izvedena u Šabačkom pozorištu.
Deset godina mature u Šapcu. Tako počinje kompleksna i dirljiva priča o traumama odrastanja i ljubavi. Žanrovski postavljena kao generacijska priča o odrastanju, Pretposlednja panda se kroz savremen teatarski jezik, skokovito i sveobuhvatno bavi odrazom ratova, nasilja, tranzicije, ali i novim uslovima obrazovanja i rada, (re)definicijama koncepata prijateljstva, ljubavi i uspeha u savremenom društvu.
Reč dramaturškinje:
"Pretposlednja panda ili Statika je priča o možda najvećoj neurozi ove generacije – uspehu. I najstrašnijoj od svih manifestacija uspeha - odlasku na sastanak mature.
U trenutku prvog susreta sa onima-koje-znamo-ceo-život u treptaju oka odvija se čitav traumatski odnos prema životu u savremenom društvu. Niz generacija koje su u vreme ratova na teritoriji bivše Jugoslavije bile u pretpolitičkom stanju, odrastale su u razorenom i ideološki konfuznom društvu što nas sve uvodi u politiku na niz veoma proizvoljnih načina – identitetske politike biramo i menjamo poput toalete za maturu. A stvarno, političko i/ili lično sazrevanje pomereno je ka ulasku u tridesete, odgovornost je odložena finansijskim nedaćama, studijama i brojnim usavršavanjima, porodičnim i emotivnim rolerkosterima, raznim egzistencijalnim krizama. Vreme je u Pretposlednjoj pandi postavljeno kao beskonačni lanac sadašnjih trenutaka. Kako smo došli na radioaktivno zgarište ranijih koncepata, vrednosti i politika, prošlost i budućnost vidimo u dijagonali. Za nas samo sadašnjost postoji i samo nas ona zanima, jer nosi mogućnost promene. A istorija naše sadašnjosti nastaje tek u suprotstavljenim vizijama četiri glavna lika koji se jednako požrtvovano bore za opstanak u svetu koji do kraja ne razumeju.
Oni, koji su zajedno odrastali postaju četiri suprotstavljene strane političkih kompasa, četiri lica (ne)uspeha ali i kompleksni ambivalentni likovi koji su u isto vreme i krhki i nasilni, aktivni i pasivni, slobodni i krajnje sputani. Meni je zanimljivo bilo da se bavim politikom emocija, odnosno afektivnim viškom, neimenovanim ostatkom osećanja pripadnosti, ljubavi, mržnje, poniženja, strasti, saosećanja ili gneva – i da u toku procesa zajedno istražimo da li postoji i koji je to politički ili čak emancipatorni potencijal afekta."
Marija Ratković

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa