16. novembar 2025.16. nov 2025.

Glas Podrinja
Električni automobili – mitovi i stvarnost
Električni automobili više nisu retkost ni na našim ulicama. Iako je Srbija daleko od evropskih standarda kada je u pitanju broj vozila na struju i infrastruktura za punjenje, interesovanje domaćih vozača polako raste. Razlozi su različiti – od ekološke svesti i nižih troškova vožnje do želje da se prati tehnološki napredak. Ipak, pitanje koje se često postavlja jeste: da li je električni automobil stvarna potreba ili samo prolazni trend?
Prvi električni automobili pojavili su se mnogo ranije nego što se misli – krajem 19. veka, kada su bili i brži i pouzdaniji od benzinskih. Njihov povratak na velika vrata desio se početkom 21. veka, kada su baterije postale dovoljno jake da obezbede realan domet. Danas vodeći svetski proizvođači, poput „Tesle“, „Folksvagena“, „Hjundaija“ i „BMV-a“, nude električne modele u gotovo svim klasama, od gradskih do luksuznih limuzina.
Ključna prednost električnih vozila je energetska efikasnost. Prosečna potrošnja struje iznosi oko 15 kilovat-sati na 100 kilometara, što u prevodu znači nekoliko puta manji trošak u odnosu na benzin ili dizel. Pored toga, elektromotori ne emituju izduvne gasove, a održavanje je jednostavnije jer nema ulja, filtera i složenih mehaničkih delova.
Ipak, postoje i realne prepreke. Najveći problem ostaje visoka cena – novi električni automobili u Srbiji koštaju od 25.000 evra pa naviše. Dodatni izazov je ograničen broj javnih punjača. Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja, u zemlji je registrovano nešto više od 3.000 električnih vozila i oko 400 stanica za punjenje, što nije dovoljno za ozbiljniji razvoj tržišta.
Zakonski gledano, električna vozila se tretiraju kao sva druga motorna vozila. Potrebna je registracija, polisa osiguranja i tehnički pregled, dok država u poslednjih nekoliko godina nudi i subvencije – trenutno u iznosu do 5.000 evra za kupovinu novog električnog vozila. U pojedinim gradovima, kao što su Beograd i Novi Sad, vlasnici imaju i dodatne pogodnosti: besplatno parkiranje i oslobađanje od plaćanja ekološke takse.
Najveća zabluda među vozačima tiče se dometa i trajnosti baterija. Savremeni modeli mogu da pređu i do 500 kilometara sa jednim punjenjem, dok baterije traju više od osam godina, što je uporedivo sa vekom upotrebe samog vozila.
Električni automobili nisu čarobno rešenje, ali predstavljaju korak ka čistijem i tišem saobraćaju. Kako se tehnologija razvija, a infrastruktura širi, očekuje se da će u narednoj deceniji postati svakodnevna pojava i u Srbiji.
Prvi električni automobili pojavili su se mnogo ranije nego što se misli – krajem 19. veka, kada su bili i brži i pouzdaniji od benzinskih. Njihov povratak na velika vrata desio se početkom 21. veka, kada su baterije postale dovoljno jake da obezbede realan domet. Danas vodeći svetski proizvođači, poput „Tesle“, „Folksvagena“, „Hjundaija“ i „BMV-a“, nude električne modele u gotovo svim klasama, od gradskih do luksuznih limuzina.
Ključna prednost električnih vozila je energetska efikasnost. Prosečna potrošnja struje iznosi oko 15 kilovat-sati na 100 kilometara, što u prevodu znači nekoliko puta manji trošak u odnosu na benzin ili dizel. Pored toga, elektromotori ne emituju izduvne gasove, a održavanje je jednostavnije jer nema ulja, filtera i složenih mehaničkih delova.
Ipak, postoje i realne prepreke. Najveći problem ostaje visoka cena – novi električni automobili u Srbiji koštaju od 25.000 evra pa naviše. Dodatni izazov je ograničen broj javnih punjača. Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja, u zemlji je registrovano nešto više od 3.000 električnih vozila i oko 400 stanica za punjenje, što nije dovoljno za ozbiljniji razvoj tržišta.
Zakonski gledano, električna vozila se tretiraju kao sva druga motorna vozila. Potrebna je registracija, polisa osiguranja i tehnički pregled, dok država u poslednjih nekoliko godina nudi i subvencije – trenutno u iznosu do 5.000 evra za kupovinu novog električnog vozila. U pojedinim gradovima, kao što su Beograd i Novi Sad, vlasnici imaju i dodatne pogodnosti: besplatno parkiranje i oslobađanje od plaćanja ekološke takse.
Najveća zabluda među vozačima tiče se dometa i trajnosti baterija. Savremeni modeli mogu da pređu i do 500 kilometara sa jednim punjenjem, dok baterije traju više od osam godina, što je uporedivo sa vekom upotrebe samog vozila.
Električni automobili nisu čarobno rešenje, ali predstavljaju korak ka čistijem i tišem saobraćaju. Kako se tehnologija razvija, a infrastruktura širi, očekuje se da će u narednoj deceniji postati svakodnevna pojava i u Srbiji.
Glas Podrinja
Aktuelno
Najnoviji broj
9. april 2026.
















