Info

7. decembar 2025.7. dec 2025.
Dr Mirjana Durutović Mozetić

Dr Mirjana Durutović Mozetić

Najčešći fizijatrijski problemi i stanja kod pacijenata starijih od 50 godina

Zdravi zglobovi u zrelim godinama

Bolni zglobovi, slabljenje kičme i osteoporoza – kako blagovremena fizikalna terapija, kretanje i zdravi stilovi života mogu usporiti starenje i poboljšati kvalitet života, za Glas Podrinja objašnjava fizijatar dr Mirjana Durutović Mozetić
- Najčešće tegobe kod pacijenata preko 50 godina su bolna stanja i poremećaj funkcije (ograničenje pokreta, ukočenost, otok) perifernih zglobova kao što su kolena, kukovi, šake, ramena i kičmenog stuba. Zatim, osteoporoza i posledice (prelomi kičme i kostiju ekstremiteta) i različita neurološka oboljenja centralnog i perifernog nervnog sistema (stanja posle šloga, lumboišijalgije, sindrom karpalnog kanala). Kod radno aktivnog stanovništva su relativno česte i povrede na radu – navodi dr Durutović Mozetić.
dr Mirjana Durutović Mozetić, Foto: Privatna arhiva


Koje bolesti dominantno karakterišu ovu dobnu grupu i kakav je njihov mehanizam nastanka?
-Uz koštanozglobne i neurološke probleme, pacijenti često imaju i pridružene bolesti kao što je hipertenzija, dijabetes, poremećaji rada štitne žlezde, maligne bolesti, aterosklerozu. Mnoge od njih su posledica involutivnih promena, dakle starenja organizma, usporavanja metabolizma i degenerativnih promena koje su neminovna posledica starenja. Međutim, odavno je dokazan uticaj načina života - izbor zdravih životnih stilova može značajno da uspori i ublaži ove promene, spreči komplikacije i znatno doprinese poboljšanju kvaliteta života.


U prevenciji, ali i lečenju osteoporoze, fizička aktivnost ima veoma važno mesto, odmah iza primene lekova


Zašto se kaže da je artroza „bolest starenja“? Koji zglobovi najčešće stradaju nakon 50. godine i kako fizikalna terapija pomaže u ublažavanju bola i poboljšanju funkcije?
- Osteoartritis („artroza“) nastaje u pokretnim zglobovima ekstremiteta i kičmenog stuba. Primarni osteoartritis nastaje tokom života u zrelom dobu, kao posledica degeneracije zglobne hrskavice i promena na tkivima oko zgloba. Najčešće se javlja u kolenima, kukovima, kičmi, šakama. Posledica tih promena je ograničen pokret, bol najviše na pokret, otežano kretanje, otok zglobova. Sekundarni osteoartritis može nastati kao posledica povrede zgloba, naprimer, kada degenerativni proces napreduje brže u odnosu na godine.

Foto: Canva

Koje promene na kičmi najviše muče pacijente 50+, i da li je fizikalna terapija uvek prva opcija pre operacije?
- Kičmeni stub je osovina koja nosi naše telo. Često u mladosti zanemarujemo kičmu, ne vodimo računa o zaštitnim položajima, ne vežbamo, mnogo sedimo i tako ulazimo u zrele godine sa lošim telesnim držanjem, slabim mišićima. Te promene se samo potenciraju starenjem i postepeno sve više sužavaju mogućnosti da se obavljaju i osnovne dnevne aktivnosti kao što je nabavka, spremanje obroka, održavanje higijene, društveni život. Bol, krivljenje kičmenog stuba, neurološke posledice zbog pritiska na korenove nerava sa bolom duž ruku ili nogu („išijas“) su najčešći problemi sa kojima pacijenti dolaze. Važno je da se svaka druga mogućnost lečenja iscrpi pre odluke o operativnom lečenju, koja se donosi na osnovu potrebne dijagnostike i mišljenja hirurga, ali i psihofizičke spremnosti pacijenta. Period posle operacije kičme podrazumeva funkcionalna ograničenja, redovne vežbe i obnovu fizikalnog lečenja, upotrebu lekova, često i promenu radnog mesta. Važno je napomenuti da se bol može zadržati ili promeniti jačinu i mesto bolnosti čak i posle operacije.

Poznato je da ishrana i adekvatna hidracija organizma direktno utiče na zdravlje u celini, samim tim i na stanje koštanozglobnog sistema


Koliko je osteoporoza opasna i zašto je važno raditi na njenoj prevenciji (posebno kod žena u menopauzi)? Koje vežbe su ključne za jačanje kostiju i smanjenje rizika od padova i preloma?

- Osteoporoza (ovde govorimo o tzv primarnoj, kao posledici menopauze ili starenja gde je mogu imati i žene i muškarci), ili kako je pacijenti najčešće opisuju, „razređenje kostiju“, dakle smanjenje koštane gustine, čvrstine i narušena građa kostiju - po pravilu, nastaje godinama i ne boli. Nažalost, često se otkrije tek pošto se dogode ozbiljni prelomi kostiju, kičme, koji mogu da ugroze i život, zahtevaju dugotrajno i skupo lečenje ili ostavljaju trajne posledice. Svaka žena bi, po ulasku u menopauzu, trebalo da uradi tzv. merenje koštane gustine na kuku i kičmi i da, prema tom nalazu, ponavlja kontrole radi blagovremenog otkrivanja osteoporoze ili osteopenije. Značajni faktori rizika su menopauza pre 45.godine života, pušenje, sitnija građa, podaci o osteoporozi u porodici, neke bolesti i lekovi koje utiču na koštani metabolizam.
Foto: Privatna arhiva


Koji konkretni saveti o fizičkoj aktivnosti mogu pomoći ljudima starijim od 50 godina da odlože ili ublaže razvoj degenerativnih promena?
- U prevenciji, ali i lečenju osteoporoze, fizička aktivnost ima veoma važno mesto, odmah iza primene lekova. Pre svega, pravilna „upotreba“ kičme, zaštitni položaji (kako se pravilno saginjati, dizati teret, ustajati iz postelje i slično). Zatim, redovna, prilagođena i umerena fizička aktivnost, kad je u pitanju osteoporoza dokazano su efikasne vežbe sa (primerenim) opterećenjem i brz, oštar hod, skakutanje u mestu, uvek u bezbednom okruženju i položaju, da ne dođe do padova. Vežbe balansa, koordinacije su takođe važne u sprečavanju povreda. Kada je osteoartritis u pitanju, održavanje adekvatne telesne težine, redovna fizička aktivnost primerena opštem stanju, sa češćim pauzama (odmorom). Korisna je šetnja, plivanje, vožnja bicikla i individualne vežbe za celo telo u cilju očuvanja obima pokreta, održavanja snage i tonusa mišića. Ukoliko su tegobe zbog osteoartritisa već izražene, najpre se mora učiniti rasterećenje - najčešće primenom pomagala za hod kao što je štap, zatim ortoza, obuće, itd. Važno je naglasiti da je kretanje i kod izražene faze osteoartritisa neophodno i da produžava ne samo životni vek zglobova nego i pacijenata. Opet sa češćim odmorom, ali, neodustajati od kretanja. Nažalost, često viđamo pacijente koji zbog bola, sve više sede, leže, jer su tada tegobe manje, čime se uvećavaju negativni uticaji na zglobove i opšte zdravlje.
Foto: Privatna arhiva


Koliko ishrana i suplementi igraju ulogu u fizijatrijskom zdravlju pacijenata 50+?
- Poznato je da ishrana i adekvatna hidracija organizma direktno utiče na zdravlje u celini, samim tim i na stanje koštanozglobnog sistema. Prekomerna konzumacija crvenog mesa, mesnih prerađevina, alkohola, napitaka zaslađenih fruktozom, itd. dovode do pojave gihta. Takođe, ultraprerađena hrana, gazirana pića, negativno utiču na zdravlje zglobova i kostiju. Primereno opštem zdravstvenom stanju, ishrana bi trebalo da bude bogata kalcijumom, proteinima, vlaknima i mineralima, zdravim mastima i ugljenim hidratima. Suplementacija D vitaminom kod nekih pacijenata i vitaminima B grupe, alfalipoinskom kiselinom, periodično korišćenje preparata sa dovoljnom dozom glukozamin sulfata, kolagena, povoljno utiču na koštanozglobno zdravlje. U bolnoj fazi, lokalna primena gelova uz lekove protiv bola i upale.
Foto: Privatna arhiva


Koje fizikalne procedure daju najbolje rezultate kod hroničnog bola kod starijih pacijenata?
- Fizikalno lečenje bola zbog osteoartritisa kod starijih pacijenata podrazumeva primenu više vrsta fizikalnih procedura kao što su: elektroterapija, lasero i magnetoterapija, termoterapija, manuelna masaža, kineziterapija i radna terapija. Obim i sadržaj lečenja određuje lekar specijalista prema opštem stanju i konkretnom nalazu na pregledu, za svakog pacijenta ponaosob.

Kako fizikalna medicina i rehabilitacija utiču na kvalitet života i samostalnost u starijem dobu?
- Sve ono čime se bavi tzv. rehabilitaciona medicina (pokretljivost, jačanje mišića, poboljšanje koordinacije, ravnoteže, povoljan uticaj na opšte zdravlje) je stvaranje preduslova za bolji, bezbolan i kvalitetan život, uprkos godinama. Na kraju, ali ne i najmanje važno, podsećam da nikad nije kasno da se pokrenemo, ne samo da hodamo, vežbamo, koristimo suplemente, nego i da se zdravije hranimo, adekvatno lečimo i kontrolišemo svoje hronične zdravstvene probleme, stvaramo prijatno okruženje i odnose sa drugima. Svaki pozitivni korak se višestruko vraća, ne samo produženjem životnog veka, nego i boljim raspoloženjem, društvenim životom, dakle, kvalitetom življenja u celini – ističe dr Mirjana Durutović Mozetić.


„Zdravlje u fokusu: vodič za generaciju 50+“: Projekat ostvaren uz podršku Grada Šapca. Stavovi izneti u podržanim medijskim projektima, nužno ne izražavaju stavove organa koji su dodelili sredstva.



Glas Podrinja/ Slavica Gajić

Najnoviji broj

15. januar 2026.

Најновији број

Vremenska prognoza

Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa