18. januar 2026.18. jan 2026.

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Krstovdan
Pravoslavni vernici koji se drže starog, julijanskog kalendara, danas, 18. januara, obeležavaju Krstovdan, praznični dan koji najavljuje veliko hrišćansko slavlje – Bogojavljenje. U narodu je poznat i kao zimski Krstovdan i predstavlja navečerje ovog velikog praznika.
Iako se ne ubraja u velike praznike, Krstovdan ima posebno mesto u crkvenom kalendaru, jer je to prvi dan strogog posta nakon Božića. Do današnjeg dana važilo je razrešenje od posta, upravo zbog prazničnog perioda, a Krstovdan označava duhovnu pripremu za Bogojavljenje.
Ukoliko Krstovdan pada u radni dan, u pravoslavnim hramovima u prepodnevnim časovima služe se carski časovi, dok se popodne služi liturgija Svetog Vasilija Velikog. Nakon bogosluženja, u hramovima se obavlja veliko osvećenje vode.
Za razliku od današnjeg dana, kada se voda osvećuje unutar crkve, sutra, na sam praznik Bogojavljenja, osvećenje se obavlja na otvorenom – na rekama, jezerima i drugim vodenim površinama. Prema učenju Crkve, i jedna i druga bogojavljenska vodica imaju istu duhovnu snagu i značaj za vernike.
Tokom čina vodoosvećenja, čitaju se molitve u kojima se traži da voda bude na isceljenje, očišćenje duše i tela, oproštaj grehova i duhovnu korist, kao i na zaštitu od svakog zla i iskušenja.
Sveštenstvo podseća vernike da nije potrebno nositi velike količine osvećene vode. Dovoljno je poneti manju flašu, jer se sveta vodica koristi umereno i sa poštovanjem, tokom cele godine, u posebnim prilikama.
Krstovdan, kao tih i molitven dan, podseća na značaj duhovne pripreme, smirenja i vere, uoči jednog od najvećih praznika u pravoslavnom kalendaru.
Iako se ne ubraja u velike praznike, Krstovdan ima posebno mesto u crkvenom kalendaru, jer je to prvi dan strogog posta nakon Božića. Do današnjeg dana važilo je razrešenje od posta, upravo zbog prazničnog perioda, a Krstovdan označava duhovnu pripremu za Bogojavljenje.
Ukoliko Krstovdan pada u radni dan, u pravoslavnim hramovima u prepodnevnim časovima služe se carski časovi, dok se popodne služi liturgija Svetog Vasilija Velikog. Nakon bogosluženja, u hramovima se obavlja veliko osvećenje vode.
Za razliku od današnjeg dana, kada se voda osvećuje unutar crkve, sutra, na sam praznik Bogojavljenja, osvećenje se obavlja na otvorenom – na rekama, jezerima i drugim vodenim površinama. Prema učenju Crkve, i jedna i druga bogojavljenska vodica imaju istu duhovnu snagu i značaj za vernike.
Tokom čina vodoosvećenja, čitaju se molitve u kojima se traži da voda bude na isceljenje, očišćenje duše i tela, oproštaj grehova i duhovnu korist, kao i na zaštitu od svakog zla i iskušenja.
Sveštenstvo podseća vernike da nije potrebno nositi velike količine osvećene vode. Dovoljno je poneti manju flašu, jer se sveta vodica koristi umereno i sa poštovanjem, tokom cele godine, u posebnim prilikama.
Krstovdan, kao tih i molitven dan, podseća na značaj duhovne pripreme, smirenja i vere, uoči jednog od najvećih praznika u pravoslavnom kalendaru.
Redakcija: Glasa Podrinja
Aktuelno
Najnoviji broj
5. februar 2026.
















