18. mart 2026.18. mar 2026.
Jugoslavija u Urugvaju 1930 - M. Arsenijević, četvrti s desne strane u gornjem redu (foto: reprezentacija.rs)

Jugoslavija u Urugvaju 1930 - M. Arsenijević, četvrti s desne strane u gornjem redu (foto: reprezentacija.rs)

Balerina - fudbaler, univerzitetski profesor, poliglota

Na današnji dan, pre tačno trideset i devet godina, u Beogradu je preminuo jedan od najpoznatijih predratnih fudbalera iz Srbije, univerzitetski profesor i autor univerzitetskih udžbenika, Milorad Mikica Arsenijević.

Arsenijević je rođen u Smederevu 1906. godine, no s pravom ga Šapčani prisvajaju, jer je kao vrlo mali s porodicom došao u Šabac, gde je odrastao i škoovao se sve do odlaska na studije. Fudbalsku karijeru je počeo u jednom od manjih fudbalskih klubova iz Šapca, a potom prelazi u Mačvu. U početnim godinama postojanja Mačve se ističe, odatle odlazi u slavni BSK iz Beograda, gde stiže do statusa reprezentativca. Nastupa za Kraljevinu SHS na Olimpijskim igrama 1928. godine, a potom je standardan u ekipi Kraljevine Jugoslavije na Svetskom prvenstvu u Urugvaju 1930. godine.

M. Arsenijević u dresu nacionalnog tima (Autor: Nepoznat - Nationaal Archief/Collectie Spaarnestad (cropped)Image number SFA008001985, Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=96073013)


Zbog gracioznosti i lakoće pokreta prozven je „Balerina“. Fudbal je bio njegova strast, a život je posvetio obrazovanju. Stekao je diplomu na ondašnjem Elektromašinskom fakultetu, odnosno odseku Tehničkog fakulteta, zatim je nastavio školovanje, stekao status profesora, kasnije je predavao i na Saobraćajnom fakultetu, autor je i dva udžbenika, kao i više naučnih radova.

Fudbalom se bavi i kao trener, bio je selektor ili član selektorske komisije. Samostalno vodio Jugoslaviju na Svetskom prvenstvu 1950. godine, na Olimpijskim igrama 1948. i 1952. deo je selektorske komisije koja vodi do srebra. Vodio je i FK Železničar iz Beograda.

Arsenijević je osim konstantno visokog uspeha u školi i na studijama i velikog dara za matematiku i prirodne nauke, bio i poliglota. Govorio je pet jezika, engleski, francuski, mađarski, ruski i rumunski.

Preminuo je u Beogradu 1987. godine, gde je i sahranjen.
D. B.

Najnoviji broj

11. jun 2026.

Најновији број

Vremenska prognoza

Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa