21. oktobar 2026.21. okt 2026.
(Foto: Glas Podrinja/J.R.)

(Foto: Glas Podrinja/J.R.)

Srednja Muzička škola u Šapcu jedna je od retkih u Srbiji koja školuje učenike na Odseku za muzičku produkciju i obradu zvuka

U školi su obezbeđena sva neophodna, savremena nastavna sredstva za rad učenika na Odseku koji nudi perspektivu u raznim oblastima audio-video, filmske i muzičke produkcije. Prva generacija upisana 2024. godine, u septembru je krenula u treći razred
Od preko 70 muzičkih škola u Srbiji, tek 7-8 njih ima smer za dizajn zvuka. U Muzičkoj školi „Mihailo Vukdragović“, već treću godinu za redom, upisuje se nova generacija srednjoškolaca na odsek koji, sudeći prema interesovanju, privlači sve veću pažnju svršenih osnovaca. Upisna kvota je i ove godine popunjena, pa i premašena.

Foto: "Glas Podrinja"


- Prema planu upisa u srednju školu, predviđamo po osam učenika na instrumentalnom odseku, teoretskom i smeru za dizajn zvuka. Ove godine, nažalost, teoretski odsek upisala su samo dva učenika što nije bilo dovoljno, ali smo uspeli da ih prebacimo na dizajn zvuka, tako da ove godine na Odseku imamo njih deset u prvoj godini. To ne znači da će tako biti i ubuduće, ali je interesovanje učenika ove školske godine bilo drugačije. Muzičke i baletske škole specifične su po tome što učenici mogu paralelno da pohađaju i neku drugu srednju školu, bilo gimnaziju, ekonomsku ili drugu stručnu školu, i da redovno nastave muzičko obrazovanje. Kod nas dolaze i đaci iz drugih gradova, pa smo tako i ove i prošle godine imali decu koja u svojim matičnim školama u Beogradu, Novom Sadu ili Valjevu nisu uspela da se upišu jer su ostala ispod crte, pa su pokušala kod nas. Kao škola, trudimo se da iz godine u godinu stvaramo što bolje uslove za rad i nudimo nove programe. Odsek za dizajn zvuka je otvoren pre dve godine ali smo najpre nabavili sva neophodna nastavna sredstva za ovaj, najmlađi smer: učionicu sa osam kvalitetnih kompjutera, svi učenici imaju i male klavijature pomoću kojih komponuju i prenose svoje ideje u računar. Nabavili smo i višekanalnu zvučnu karticu i zvučnike kako bi učenici mogli da rade i u koncertnoj sali, snimaju zvuk, obrađuju ga i dizajniraju. Naš cilj je da za narednu školsku godinu dobijemo odobrenje od Ministarstva za otvaranje Odseka za udaraljke u srednjoj školi. Dozvolu za Odsek u osnovnoj školi već imamo i ovo je druga godina rada i interesovanje je veliko - navodi Đorđe Vasić, direktor škole.

Estetika zvuka
Dizajner zvuka, popularni naziv za Odsek za muzičku produkciju i obradu zvuka zapravo je naziv obrazovnog profila, odnosno diplome posle završene srednje škole. Pri samom upisu po završetku osnovne škole, ne postoje posebni uslovi u pogledu instrumenta koji je učenik prethodno učio, iako su u maloj prednosti oni koji su svirali instrumente sa dirkama, poput harmonike ili klavira, jer im je kasnije snalaženje na ovom Odseku nešto lakše.

Foto: "Glas Podrinja"


- Koristimo male, takozvane master-MIDI klavijature, pomoću kojih učenici sviraju, programiraju i unose notni tekst u računar. Kako napreduju kroz školovanje, zadaci postaju složeniji i zahtevniji. Učenici koji su svirali violinu, flautu ili gitaru takođe mogu uspešno da savladaju program. Možda im je u početku potrebno nešto više vremena da se naviknu na ovu vrstu instrumenata i način rada, ali to nije prepreka. Ove godine vladalo je veliko interesovanje za naš Odsek što me posebno raduje.
To pokazuje da je otvaranje smera bilo pun pogodak. Pošto ove godine imamo deset učenika, podelili smo ih u dve grupe od po pet, kako bi svako imao odgovarajuće uslove za rad i sopstveni setap, računar i klavijaturu. Iako svako radi individualno, zajedno analiziramo i razmatramo rezultate. Ideja nastavnog plana i programa nije samo da učenici nauče tehničke aspekte muzičke produkcije već i da razvijaju kreativnost i estetski odnos prema muzici i zvuku. Savremena oprema u svemu tome pomaže, naročito u praktičnom delu nastave. Prošle godine, kada je sadašnja generacija bila drugi razred, u nekoliko navrata snimali smo klavir u sali škole, koristili tri mikrofona, vodili računa o njihovom pozicioniranju i radili sa laptopom namenjenim terenskom snimanju i zvučnom karticom koja omogućava istovremeno snimanje do osam kanala. Merili smo rastojanja, određivali položaje mikrofona i snimali ambijent sale, ispitivali kako se zvuk klavira prenosi i čuje u prostoriji. U budućnosti bismo želeli da osposobimo pravi tonski studio sa kontrolnom sobom, odnosno režijom i takozvanom gluvom sobom, u kojoj bismo mogli da snimamo glas i instrumente u potpuno izolovanim uslovima - ističe master muzički producent Vladan Nerandžić, nastavnik stručnih predmeta na Odseku.

Izazovi savremenog
Po završetku srednje škole, obrazovanje stečeno na Odseku za dizajn zvuka, maturantima otvara vrata za nastavak školovanja na različitim smerovima i obrazovnim profilima Akademija i fakulteta.

- Ono što je svakako najvažnije jeste perspektiva ovog zanimanja. Kada smo pokretali Odsek, vodili smo se činjenicom da u različitim oblastima postoji sve veća potreba za stručnim kadrom koji zna da radi sa zvukom. To se odnosi na radio-stanice, televizije i brojne digitalne platforme, gejming industriju, na kojima je neophodno poznavanje savremenih standarda i tehnika obrade zvuka. Svedoci smo velikog broja živih nastupa, koncerata i različitih takmičenja, prenosa, za čiju je realizaciju potrebno mnogo ljudi i ozbiljna tehnička priprema. Zato su nam potrebni obrazovani stručnjaci koji mogu da odgovore na sve te izazove. Nakon završetka ovog smera učenici mogu da nastave obrazovanje na više fakulteta i akademija. Među mogućnostima su akademije umetnosti u Novom Sadu i Beogradu, kao i različiti fakulteti koji nude odgovarajuće module i obrazovne profile. Voleo bih da jednog dana neko od mojih učenika postane uspešan dizajner zvuka i da u odjavnoj špici nekog filma recimo, pročitam da je učestvovao u njegovoj produkciji. To bi za mene bilo veliko zadovoljstvo - kaže nastavnik.


Prva generacija srednjoškolaca na Odseku za dizajn zvuka naredne godine će biti maturanti, sa očekivanjima da će svoj obrazovni put nastaviti u akademskom smeru koji se oslanja na muziku i umetnost.

Alekseja Protić, Foto: "Glas Podrinja"


Alekseja Protić završila je nižu Muzičku školu na klavirskom odseku. Ipak, za nastavak školovanja na dizajnu zvuka presudilo je njeno interesovanje koje je bilo usmereno ka drugim pravcima, pevanju i produkciji.

- Poznavanje klavira mi je dosta pomoglo zato što sve radimo na klavijaturi. I sve nekako brže ide, ne moram da unosim ručno note, mogu odmah preko klavijature, što je lakše za komponovanje.
Interesuje me produkcija, pa mi je tako od tri ponuđena smera ovaj bio najzanimljiviji, bio je potpuno nov kad sam upisivala prvu godinu srednje. Mogu reći da su moja očekivanja opravdana, zanimljivo je, sviđa mi se zajednički rad, učenje, kad zajedno prolazimo kroz neki projekat. Svako ima deo za koji je zadužen, pa tako neko radi na računaru, neko peva, svira, neko obrađuje zvuk. Za sada, želja mi je da upišem Fakultet dramskih umetnosti ili Fakultet umetnosti. Sad, koji tačno smer, još nisam odlučila jer me dosta toga interesuje.

Lazaru Milovanoviću je smer muzički dizajn bio prvi na listi želja po završetku niže muzičke gde je takođe svirao klavir, i na njega se odmah po raspisivanju Konkursa i prijavio.

Lazar Milovanović, Foto: "Glas Podrinja"


- Sviđa mi se način predavanja profesora, povezenost između svih nas. Ako ima neki problem, svi smo tu da pomognemo jedni drugima. Ovde imamo sve što nam je potrebno za rad. Uz to, i osećanje da imate svoj mir, da vas niko ne prekida, da možete da se udubite u to što radite. Svaki segment mi je drag na svoj način, neko voli kad obrađujemo zvuk, kad se bavimo miksovanjem, neko voli da programira, da unosi note, da bude kreativan. Još uvek se nisam opredelio šta dalje, ali u svakom slučaju muzika ostaje prioritet.

Uroš Blagojević, u osnovnoj školi je svirao harmoniku a kao i Lazaru, tada novi Odsek u školi bio je na vrhu liste želja.

Uroš Blagajević, Foto: "Glas Podrinja"


- Istraživao sam o novom smeru, čuo sam i ranije da će se otvoriti novi Odsek i želja mi je bila da vidim kakav je jer mi se sve oko toga činilo jako zanimljivim. Verovatno ću nastaviti u ovom pravcu, verovatno upisati Akademiju, u muzici ostajem sigurno. Svima koji razmišljaju šta da upišu posle osnovne škole, preporučio bih ovaj smer jer je sve jako zanimljivo, dosta može da se nauči sa tehnologijom koja stalno napreduje. Već sad kad gledam neki film, više se fokusiram na zvuk nego na sliku, i primećujem kad nešto nije na svom mestu.

Mihailo Živković je sa Odseka duvačkih instrumenata gde je svirao trubu, na smer muzički dizajn došao prema rečima profesora sa zavidnim predznanjem, naročito kad su računari u pitanju.

Mihailo Živković, Foto: "Glas Podrinja"


- Trenutno pohađam dve srednje škole, ovu i Tehničku školu na smeru administrator računarskih mreža. Malo je teže sve postići, uskladiti rasporede, ali stižem i da idem na časove i da učim. Imao sam određena očekivanja kada sam upisivao smer dizajner zvuka ali sada, u trećoj godini, mogu da kažem da su ona i prevaziđena. Dosta sam naučio oko zvuka za ove tri godine. Primećujem da se iz godine u godinu, uporedo razvija i kreativnost. Dosta znači i rad kod kuće, a trudim se da vežbam kad god imam vremena. Potrebno je dosta rada, negovanje te kreativnosti, i naravno, ljubavi prema zvuku i muzici.

Umetnost i kreativnost treba da budu prepušteni čoveku, a ne veštačkoj inteligenciji, dodaje nastavnik Vladan Nerandžić objašnjavajući savremeni trenutak i tehnološki razvoj.

- Veštačka inteligencija nema svest, ona nema emociju. Muzika nas može rasplakati, nasmejati, zaozbiljiti, muzika nas može uplašiti. Recimo, na YuTubu ili nekim drugim platformama, možete prepoznati da je neko zadao prompt veštačkoj inteligenciji i ona je nešto odsvirala, iskomponovala i ne kažem, često ona zna da iznenadi, jer zna vrlo dobro da poveže matematički neke stvari, ali, u smislu kreacija, ona ne može da izmisli ništa novo što čovek već nije izmislio. Ona ne može napraviti novog Betovena, Mocarta, potrebno je da se nešto drugo dogodi u ljudskoj civilizaciji da bi se desio taj kreativni potencijal. Veštačka inteligencija da, ali ne po svaku cenu i veštačka inteligencija da kao alat, kao pomoć, ali ne u smislu autora, preuzimanja projekta. Da zaključim, ne bih je skroz isključio, veštačka inteligencija je jako dobar alat ako znate da je koristite kako treba. Naši učenici su kreativci, umetnici, inovatori, vredna deca, a na nama u školi je da sve to negujemo i podstičemo.
S.G.

Najnoviji broj

12. novembar 2026.

Најновији број

Vremenska prognoza

Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa