16. april 2019.16. apr 2019.
Leksikografija posle Vuka

Leksikografija posle Vuka

"Rečnici nisu samo knjige pojmova i izraza, rečnici su sabirni centri nacionalne duhovnosti, nacionalne emancipacije". Ovim rečima, citiravši svog profesora, prof. dr Rajana Dragićević sa Filološkog fakulteta, otvorila je večeras izložbu "Srpska leksikografija od Vuka do danas" u Kulturnom centru.

Izložba je nastavak obeležavanja dva veka od prvog izdanja "Vukovog riječnika" 1818. godine, a postavka je deo postavke koja je prvi put prikazana na Međunarodnom kongresu Slavista prethodne godine, krasila je prostorije Galerije nauke i tehnike, a predstavljena je i u Tršiću. Do 5. maja Šapčaniimaju priliku da upoznaju najznačajnije ljude koji su dali svoj doprinos razvokju leksikografije posle reforme Vuka Karadžića, njihove aktivnosti na tom putu i izazove sa kojima su se suočavali. Jedan od najznačajnijih naučnih radnika je i naš sugrađanin Stojan Novaković. Delimično posetioci mogu shvatiti i piteškoće samog Vuka pri prikupljanju građe za svoj rečnik. Ukoliko niste čuli sa "Vukove igračke", možete se sa značenjem upoznati u galeriji Kulturnog centra.

-Moja profesorka je znala da kaže da su vremena stvaranja rečnika, periodi uznosa srpskog naroda. To su bila vremena u kojima je "izbijala" energija kod ljudi koji su stvarali rečnike, prikupljali izraze po narodu. Vuk je, između dva izdanja rečnika prikupljao reči i izraze, prelazivši teritorije kojima su mnogima danas daleke i velike, u vreme automobila, a on je, na jednoj nozi sve to radio - dodala je Rajna Dragićević.

Uz postavku koja prati istoriju razvoja naše leksikografije, u ponudi posetiocima su i osnove leksikografije, kao i velika mapa putovanja Vuka Karadžića pri prikupljanju građe.

-Vukov rečnik donosi jednu vrstu revolucije u srpskoj leksikografiji, kako po pitanju izbora leksike, izbora reči i njihovom obradom, dodatnim beleškama. Koliko je značajan govori podatak da su svi kasniji leksikografi, svi tvorci rečnika posle Vuka, u svojim delima nose odnos prema njemu. On je doneo čist narodni jezik kao književni i to je prvi takav rečnik u našoj istoriji. Znamo ga svi kao reformatora jezika, a ideja izložbe je da približimo ljudima zbog čega je toliko značajna svaka promena koju je uveo. Nije sa njim započela naša leksikografija, ali je on doneo veliku promenu, postavio temelje za svaki naredni korak u ovoj oblasti - rekao je koautor izložbe sa Instituta za srpski jezik dr Nenad Ivanović.

Naučnom sadržaju na umetnički način, uz autore, doprineli su dizajner Nebojša Vasiljević i arhitekta Ozarija Marković - Lašić.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa