16. maj 2019.16. maj 2019.
Pokret za život i rad u demokratskom društvu
ULOGA RADNIČKIH SINDIKATA DANAS

Pokret za život i rad u demokratskom društvu

Kada su nastajali, sindikati su predstavljali potrebu radnika čiji se položaj od robova razlikovao tek po nekoj, obično minornoj nadnici i po krajnje diskutabilnim pravima gde poslodavac nije, poput robovlasnika, baš vlasnik radnika, ali je vlasnik njegovog vremena.

Zakon tržišta ogledao se u paroli „Ukoliko ti nećeš, ima ko hoće za taj novac“, prekovremeni rad nije postojao kao kategorija, radno vreme samo formalna odrednica, a svaka šteta, bio kriv ili ne, bila je na teret „sužnjeg kojeg mori glad“.

Ondašnji sindikati behu organizacije koje su nekada poprimale i karakter borbenih skupina, jer ni fizičko nasilje nadređenih nije strano. Osmišljeni su metodi borbe, štrajk je zaživeo, demonstracije pred kapijama fabrika, uobličeni su snovi o „tri osmice“ (osam sati rada, osam sati slobodnog vremena, osam sati sna), osnovni zahtev najčuvenijih demonstracija radnika 1886. godine u Čikagu (1-4. maj 1886. godine).

opširnije u štampanom izdanju

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa