5. maj 2022.5. maj 2022.
Foto: "Glas Podrinja"

Foto: "Glas Podrinja"

Na zahtev čitalaca

Kako je Šabac dobio ime

Duguje li naš grad ime regiji gde je nastao, lepoti koja je davno inspirisala putnike namrenike, osvajačima, ili reci uz koju stoji i za koju je večno vezan? Od neolita do danas mnogi narodi su prolazili ovim područjem, a od prvog spomena Šapca prošlo je gotovo pet vekova
Mačo, Zaslon, Biger/Bugjur Delen, Sabazii, Savo Savacium, samo su neki od istorijskih, zabeleženih, ili kazivanih naziva za Šabac u prošlosti. Poreklo za neka nalazimo u istorijskim izvorima, a druga imena su mesto našla i u mitološkim pričama.

Duguje li naš grad ime regiji gde je nastao, lepoti koja je davno inspirisala putnike namernike, osvajačima, ili reci uz koju stoji i za koju je večno vezan? Od neolita do danas mnogi narodi su prolazili ovim područjem, a od prvog spomena Šapca prošlo je gotovo pet vekova.

Kako je Mačo postao Šabac, tema je koja intrigira naučnike, istraživače, ali i stanovnike grada na desnoj obali Save za koju predanje kaže da Zevsu (Dunavu) daje snagu i besmrtnost.

Zaslon
Neki istraživači pretpostavljaju da naziv Zaslon (Sasnnol, Sason, Saslon, Xaslon) nastao od reči zaklon, kao zaslonjenog, ograđenog mesta pogodnog za odbranu, ali i napad na nepoželjne posetioce naselja.

Austrougarski putopisac i etnolog Feliks Kanic, poznavalac jugoistočne Evrope u svojoj istorijsko-etnografskoj studiji govori o naselju Zaslon na Savi u kome su stanovali samo hrišćani, a ovaj naziv se prvi put pominje u jednoj odluci dubrovačkog Malog veća iz aprila 1454. godine.

Kako je Mačo postao Šabac, tema je koja intrigira naučnike, istraživače, ali i stanovnike grada na desnoj obali Save


Mačo
U nekim izvorima se pominje i grad Mačo u Mačvi, iz perioda pre podizanja tvrđave, ali on nije upisan u do sada poznate karte javnosti i istraživačima.

Bugjur-delen
Turci su na sultanovu inicijativu podigli šabačku tvrđavu oko 1470. godine nedaleko od ušća rečice Kamičak u Savu i dali joj ime Bögürdelen, Bügürdelen, Bugjur-delen, što znači „onaj koji udara sa boka“, ili palisadni bedem. To je i zvanični naziv za grad u osmanskim dokumentima.

Na karti Balkanskog poluostrva iz 1482. godine Frančeska Roselija koja se čuva u Nacionalnoj biblioteci u Firenci na mestu današnjeg Šapca zabeleženo je Sasnnol Sascolus.

Šabac
Kako je tvrđava na Savi zbog svog starateškog položaja postajala sve značajnija naziv Zaslon se sve manje koristi u izvorima. Bitka kod Mohača donela je promene, te je na ugarskoj topogrfskoj karti iz 1528. Šabac ucrtan kao Sabass.

Prema jednom izvoru Šabac je izvedenica od turskog izraza za nešto čudesno lepo, drugi govore da ime grad nosi po osnivaču Šaban begu (tvrdi turski istoričar Ibrahim Pečevija), dok treći tumači vide ime povezano sa rekom Savom.

Najstariji poznati crtež šabačke tvrđave je iz Svetske hronike Hartman-Šedela iz 1493. godine gde je prikazano tursko utvrđenje.

Najstariji spomen grada Šapca je Matije Katančića u radu „Spomen Beograda“ objavljenom u Glasniku Društva srbske slovesnosti 1851. u kom navodi da je „da je Beograd treće godine Mihaila Duke 1073. godine od Madžara osvojen koji je sa Slankamenom, Zemunom i Smederevom, najznamenitiji među podunavskim gradovima bio, na Savi pak osim Sirmijuma, Kupinova (kod stari Kelpin), a s druge strane Šabac s Mačvom do Morave; Madžari su se sad u Srbiji utvrdili, i Emerik je prvi titulu kralja srpskog uzeo“. (Katančić P. M. (1851): Spomen Beograda. Glasnik društva srbske slovesnosti)

Mitovi i legende neizostavni su deo etimologije naziva Šabac. Od bogova do čudesnih zmijolikih bića usnulih na dnu Save.

Koja je vaša omiljena priča o nazivu grada?

M. Ž.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa