18. oktobar 2022.18. okt 2022.
(Foto: Glas Podrinja)

(Foto: Glas Podrinja)

Zapošljavanje studenata: Dodatni džeparac ili neophodnost

Veliki broj studenata je u potrazi za dodatnim džeparcem i željom za nekom većom finansijskom samostalnošću, a neki od njih su, na žalost, usmereni na to da će moći da studiraju samo ako imaju sopstvene prihode. Ono što otežava mogućnost rada uz studiranje, jeste bolonjski sistem prema kome su većina predavanja i vežbi obavezni, te je teško uskladiti rad sa obavezama prisustva na predavanjima i na vežbama.

Poslovi koje studenti najčešće biraju
Čest je slučaj da studenti rade u ugostiteljstvu, u kafićima ili restoranima ili u buticima. Neki od njih rade neku vrstu honorarnih poslova, poput kataloške prodaje kozmetike (Avon cosmetics/Oriflame), prodaje nekih proizvoda koji su namenjeni zdravoj ishrani, neki su čak uključeni i u prodaji osiguranju (Grave) ili u poslovima digitalnog marketinga. Era interneta i modernih tehnologija olakšava nam to da mnoge poslove možemo raditi onlajn uz usklađivanje našeg radnog vremena sa ostalim obavezama. Ono čime se svaki student rukovodi kada se odlučuje za zaposlenje u toku studiranja jeste mogućnost zarade koja im može služiti kao džeparac, ili kao mogućnost za uštedu kako bi priuštili sebi neke stvari koje roditelji ne mogu (neku vrstu garderobe, more, telefon).

(Foto: Omladinske novine/Marija Erdelji)

Ono čime se svaki student rukovodi kada se odlučuje za zaposlenje u toku studiranja jeste mogućnost zarade koja im može služiti kao džeparac, ili kao mogućnost za uštedu


Koliko vremena student može uložiti u određeni posao?
Život svakoga studenta nije jednostavan zbog mnoštva obaveza koje su mu nametnute na samom fakultetu. Posao se tu javlja kao jedna dodatna obaveza u godinama u kojima su mladi ljudi još uvek željni bezbrižnosti i zabave. Dodatni problem stvara bolonjski sistem studiranja koji je prihvaćen na našim fakultetima, ali koji se primenjuje na različite načine od fakulteta do fakulteta. Prema bolonjskom sistemu predavanja i vežbe su obavezni, pa bi jedan zaposleni student morao svoje smene ili svoje radno vreme da usklađuje prema rasporedu predavanja i vežbi. Pitanje rada i studiranja se na fakultetima rešava na nekoliko načina.

(Foto: Omladinske novine/Marija Erdelji)

Prema bolonjskom sistemu predavanja i vežbe su obavezni, pa bi jedan zaposleni student morao svoje smene ili svoje radno vreme da usklađuje prema rasporedu predavanja i vežbi



Obavezno prisustvo na predavanju i vežbama nije svuda pravilo
Neki fakulteti su rigorozni u primeni bolonjskog sistema. Najčešće su to i fakulteti gde ima manje studenata, gde je broj mesta ograničen, te su i grupe studenata za predavanja i vežbe manje. U univerzitetu u Kragujevcu, takvi fakulteti su Medicinski fakultet, Fakultet inženjerskih nauka, kao i Prirodno-matemtički fakultet. Na takvim fakultetima, nema toliko mesta za rad i studiranje, osim kada steknete zvanje apsolventa. U suprotnom, za svako propušteno predavanje i vežbe, oduzimaće vam se bodovi što sa sobom može da povuče još mnogobrojne posledice.

(Foto: Glas Podrinja)

Neki fakulteti su rigorozni u primeni bolonjskog sistema, sa druge strane, većina fakulteta nudi neke povlastice studentima koji žele da rade


Sa druge strane, većina fakulteta nudi neke povlastice studentima koji žele da rade, te im omogućuju da ostvare sve svoje obaveze. Na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu nude dogovor sa studentima koji žele da rade, uz pružanje posebnog programa zaposlenim studentima i trudnicama. Na istom fakultetu postoji mogućnost da se zaposleni student pojedinačno javi profesorima koji su mu predavači u toku semestra te da skrene pažnju na svoj status. Međutim, postoje fakulteti koji zaposlene studente u potpunosti oslobađaju predavanja i vežbi uz potvrdu o radnom odnosu koju dostavljaju studentskoj službi. Takav je Pravni fakultet Univerziteta u Kragujevcu gde su zaposleni studenti uz potvrdu o radnom statusu u potpunosti oslobođeni predavanja i vežbi. Takođe, nisu na svim fakultetima sva predavanja i vežbe obavezni, te su interesi studenata koji rade zaštićeni. Naročito na većim univerzitetima, poput beogradskog, moguće je da student bira jedno od predavanja u toku semestra koje će pratiti, za ostala nema obavezu.

Makedonija: Zakon o radu ne prepoznaje studente

Iako je bolonjski sistem neprilagodljiv za studente koji žele da pored studiranja sami sebe finansijski obezbede, u Srbiji načini ipak postoje. Pored toga, postoje poslovi koji ne ograničavaju u smislu fiksnog radnog vremena i fizičkog prisustva.
U Makedoniji se, sa druge strane, studenti koji žele da rade suočavaju sa većim problemom. Njih zakon ne prepoznaje.






- Zapošljavanje studenata nije pravno regulisano, ni Zakonom o radnim odnosima, ni Zakonom o visokom obrazovanju i zbog ove praznine u pravnoj regulativi, mi ne možemo da damo odgovor na pitanje da li redovan student može da zasnuje redovan radni odnos ili ne.







Smatram da je ograničavajući faktor što zakon ne reguliše ovu materiju, a sa druge strane poslodavci nisu upoznati sa ovim pitanjem i nisu dovoljno edukovani, i zbog toga mislim da pod hitno treaba regulisati ovu oblast jer to veliki ograničavajući faktor studentima da dođu do posla.







U nekim drugim zemljama tokom studija je moguće zasnovati radni odnos, ali kao što sam naveo, kod nas to nije pravno regulisano- izjavio je Mirko Nadžakov, predsednik Studentskog parlamenta Univerziteta „Goce Delčev“ iz Štipa i naveo kao rešenje brzu reakciju Zakonodavaca u izjašnjavanju povodom ovog pitanja u smeru da studentima omoguće zasnivanje radnog odnose i pre diplomiranja.




Omladinske zadruge kao spona između studenata i poslodavaca
Tu je i aktivnost omladinskih zadruga, koji mogu da obezbede neki vid zarade obavljanjem nekog kraćeg i honorarnog posla (pakovanje robe, pomoć pri popisivanju robe, vršenje promocija...) Prednost kod omladinskih zadruga leži u tome što studenti ne moraju sami da traže poslovne prilike, ali nedostatak je svakako to što deo zarade ostane zadruzi. U mnogim gradovima postoje i radnje u kojima se zapošljavaju studenti do 26. godine života.

(Foto: Omladinske novine/Marija Erdelji)

Prednost kod omladinskih zadruga leži u tome što studenti ne moraju sami da traže poslovne prilike, ali nedostatak je svakako to što deo zarade ostane zadruzi


Međutim, bez obzira na to što bi se ipak mogao uklopiti rad i studiranje pitanje je koliko to zahtevno za mladog studenta. Neki se okušaju u tome pa odustanu, jer nemaju dovoljno vremena ni koncentracije za svoje studije. Takođe, ukoliko student mora da prati predavanja i vežbe, pa makar i jednom nedeljno, njemu u toku takvog dana ostaje vrlo manje vremena za učenje i odmor. Ipak, zaposlenje može da vam bude odskočna daska za dalju karijeru ili sticanje nekog važnijeg poslovnog poznanstva. Ono što vredi napomenuti jeste da se na filološkim fakultetima studentima završnih godina i apsolvenata omogućava da rade u školama za jezike, u firmama ili honorarno im se nudi prevodilački posao.

Rad i studiranje sa sobom vuku rizike i odgovornosti, te treba razmisliti u kom se pravcu treba kretati ako se za to opredelite. Uz sve to treba imati na umu da svaka obuka i radno iskustvo bilo kog tipa mogu biti od značaja za izgradnju vaše dalje karijere i biografije. Međutim, treba imati u vidu da se obaveze na poslu i studijama nekada teško mogu uskladiti uz to da ne pružaju svi fakulteti povlastice za zaposlene studente.

Iskustva

Anja Arnautović (foto: privatna arhiva)

Kada si u stalnom radnom odnosu nemaš parvo na budžet i to je zaista otežavajuća okolnost


Ana Arnautović iz Šapca, brucoškinja Visoke tehnološke škole, smatra da svako već sa 18. godina treba na neki način da se osamostali, ne samo kako bi pomogao roditeljima već i da bi se korisnije osećao.

Kaže da učiti i raditi nije teško, sve je stvar dobre organizacije. U radnom je odnosu, što znači da nema parvo na budžet, iako je prilikom prijemnog ispita ostvarila parvo na isti. Nastavu prati vanredno.

-Kada si u stalnom radnom odnosu nemaš parvo na budžet i to je zaista otežavajuća okolnost. Predavanja su mi tokom vikenda, pa svaki put moram sa kolegama da se dogovram oko smena, to takođe ume da bude problem, jer ne mogu svaki put da mi izađu u susret- kaže Ana, ali opet podvlači da uprkos različitim mišljenjima na ovu temu, ona smatra da je bolje i raditi i učiti u ovim godinama, nego se odlučiti samo za jednu opciju.

Stav da je rad uz školu mnogo bolji, zasnovala je na uverenju da ljudi koji dolaze samo sa fakulteta na početku nemaju visoke pozicije na poslu. Radom pored znanja dobija i iskustvo, što je po njoj mnogo bitnije za dalje napredovanje. Za sada ne isključuje ni mogućnost da ukoliko joj se viša škola ne svidi, upiše fakultet ili se prebaci na drugi smer, jer nije sigurna da se još pronašla.

Vrlo joj je bitno da se sa obrazovanjem ne zaustavi na srednjoj školi, a ukoliko neko nije u finansijskoj mogućnosti da ide na fakultet, po njenom mišljenju, uvek može da uklopi učenje i posao ako to stvarno želi. Tvrdi da bi mladi već sa 15 trebali da rade preko leta ne bi li iskusili koliko je teško zaraditi I motivisali se da napreduju i idu dalje.

Marija Vučković (foto: privatna arhiva)

Iako zna biti naporno, sasvim sigurno sam otkad radim unapredila svoje organizacione veštine

U razgovoru sa Marijom Vučković, koja je studentkinja Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu, otkrivamo da rad u toku studiranja ima svojih prednosti.
-Zaposlenje mi je donelo mnoge pozitivne promene, kako na ličnom planu, tako i na studijama. Iako zna biti naporno, sasvim sigurno sam otkad radim unapredila svoje organizacione veštine. Pored toga, posao mi obezbeđuje određenu finansijsku samostalnost i ne moram da tražim novac od roditelja u svakoj prilici. Prema mom mišljenju, sve je stvar navike: koliko god izgledalo teško istovremeno raditi i studirati, to doprinosi razvoju radnih navika kod studenata, što ima pozitivan uticaj i na učenje i na dalju karijeru – objašnjava Marija.

Tijana Karan (foto: privatna arhiva)

U toku kolokvijuma i ispitnog roka uvek mogu da napravim pauzu što se posla tiče


Tijana Karan, iz Novog Sada, treća godina Visoke tehničke škole i strukovnih studija, kaže da ona radi zato što voli, a ne zato što mora tokom studija. Studira zato što želi da napreduje i ima više zvanje. Vreme usklađuje tako što vrlo dobro zna da izbalansira obaveze oko posla i studiranja. Svaki dan joj je ispunjen i smatra da time što radi ne gubi ništa.

-U toku kolokvijuma i ispitnog roka uvek mogu da napravim pauzu što se posla tiče, da bih imala vremena da se spremim, tako da od kombinacije posla i studija imam samo dobit- tvrdi Tijana.

Jovana Međo (foto: privatna arhiva)

Rad mi oduzeo slobodno vreme, ali me naučio dobroj organizaciji


Jovana Međo, na master studijama Prava, kaže da je htela da spoji lepo i korisno i ne gubi vreme posle osnovnih studija, u smislu da se samo bazira na master ili samo na posao, jer smatra da joj je master samo još jedan plus u CV-ju.

-Ne snalazim se baš sa vremenom. Obično po strani ostavljam master do poslednjeg momenta pred ispite, pa se onda nekako uskladim. Što se tiče odabira posla tiče, on se svodio samo na odabir advokatske kancelarije, jer sam od početka znala šta želim- kaže Jovana i navodi da joj je rad oduzeo slobodno vreme, ali je takođe naučio boljoj organizaciji, funkcionisanju pod pritiskom i doneo više sigurnosti i znanja u oblasti u kojoj radi.
Aleksandra Sekulić/Omladinske novine, Novi Sad
Keti Simić/Glas Podrinja/Glas mladih, Šabac
Igor Stojanov/goce.mk/Štip

Najnoviji broj

21. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa