Akcenat na lečenju simptoma i individualnom pristupu
Jedan od značajnih noviteta u 2025. godini je uvođenje elinzanetanta - nove klase lekova koja ne sadrži hormone, a deluje na specifične receptore u mozgu povezane sa upravljanjem telesnom toplotom. Ovo je važan korak u lečenju simptoma poput „valunga“ (naleta vrućine) jer smanjuje njihov broj i jačinu, a istovremeno poboljšava i kvalitet sna bez rizika povezanih sa klasičnom hormonskom terapijom
Menopauza, prirodni period u životu svake žene, dobija sve veću pažnju medicinskih stručnjaka. Najnovija istraživanja i terapijske opcije pokazuju dobre pravce u tretmanu simptoma. Jedan od značajnih noviteta u 2025. godini je uvođenje elinzanetanta - nove klase lekova koja ne sadrži hormone, a deluje na specifične receptore u mozgu povezane sa upravljanjem telesnom toplotom. Ovo je važan korak u lečenju simptoma poput „valunga“ (naleta vrućine) jer smanjuje njihov broj i jačinu, a istovremeno poboljšava i kvalitet sna bez rizika povezanih sa klasičnom hormonskom terapijom.
Ovo sledi globalno odobrenje sličnih preparata, uključujući i novo odobrenje za Bayer-ov preparat Lynkuet (elinzanetant) u SAD, koji je pokazan kao efikasan u smanjenju toplotnih talasa, kao i poboljšanju sna kod žena u menopauzi.
Foto: Canva
Na polju istraživanja oboljenja povezanih sa menopauzom, novo istraživanje Univerziteta Kornel ima za cilj da dublje otkrije kako menopauza utiče na opšte zdravlje i razvoj bolesti u kasnijem životu, uključujući kardiovaskularne, metaboličke i neurološke posledice. Takav multidisciplinarni pristup najavljuje bolje strategije prevencije i lečenja u budućnosti.
Na godišnjim skupova poput Menopause Society 2025, prezentovani su i podaci koji ukazuju da rani ulazak u menopauzu može imati značajan uticaj na zdravlje mozga i kardiometaboličke rizike, što otvara put za nove koncepte prevencije i personalizovanog praćenja zdravlja u menopauzi.
Foto: Canva
Istraživanja takođe ističu da digestija (problemi sa varenjem) i gastrointestinalni simptomi mogu biti rasprostranjeni tokom perimenopauze i menopauze, ali su često zanemareni u kliničkoj praksi. Ovo ukazuje na potrebu šireg pristupa zdravstvenoj zaštiti žena u srednjem dobu.
Pored farmakoloških inovacija, najnovija naučna i javna debata osvetljava i važnost smanjenja libida, kognitivnih promena, promene težine i mentalnog zdravlja kao sastavnih delova menopauze. Ovo su izazovi koji zahtevaju individualizovan pristup lečenju i podršci.
Sve ove novine zajedno ukazuju na to da 2025. godina predstavlja prekretnicu za polje menopauze, od proširenja terapijskih opcija, preko boljeg razumevanja dugoročnih efekata, do okretanja ka personalizovanoj medicini koja uzima u obzir čitav spektar zdravstvenih potreba žena u ovom životnom dobu.