28. maj 2020.28. maj 2020.
POVRATAK KULTA ZDRAVLjA
SPORTOM ZA ZDRAVIJU BUDUĆNOST (1)

POVRATAK KULTA ZDRAVLjA

Nedavno istraživanje koje su sproveli šabački doktori, fizioterapeuti i profesori fizičke kulture, pokazalo je da je procenat gojazne dece u šabačkim školama čak 23 odsto (državni nivo 13, 7 odsto u uzrastu od 7 do 14 godina), sličan procenat je i po pitanju nepravilnog držanja tela. S obzirom da je reč o mladoj populaciji koja cilj projekta je delovati na stepen obaveštenosti kod njihovih roditelja o značaju bazičnih sportova, prvenstveno plivanja, za pravilan psihofizički razvoj deteta, ali i popularizovati fizičku aktivnost kod dece
Moderne tehnologije i brz ritam života promenili su nekadašnje navike. Ne tako davno roditelji su imali problem da decu dozovu u kuću, danas ne mogu da ih odvoje od telefona, tableta i ostalih tekovina savremene tehnologije. Ukoliko tome dodamo i lošu ishranu, baziranu na brzim namirnicama i slatkišima, neće nas iznenaditi rezultat istraživanja eminentnih stručnjaka sa Gradskog bazena i Doma zdravlja “Dr Draga Ljočić” koji pokazuje da je čak 23 procenta dece od 10 do 12 godina u našem gradu gojazno, dok je 15 odsto u zoni predgojaznosti. Ništa bolja stataistika nije ni kada je reč o pravilnom držanju tela, odnonosno više od 20 procenata ispitanika ima veće odstupanje od normalnog držanja.
-Ove rezultate treba shvatiti kao vid upozorenja i poziv na akciju kako bi smo poboljšali uslove za nesmetan rast i razvoj naše dece, a takođe ih i edukovali o značaju pravilne ishrane i fizičke aktivnosti- istakao je jedan od realizatira istraživanja Nikola Đokić, diplomirani fizioterapeut.
Svetska zdravstvena organizacija stavila je gojaznost kao najveći problem javnog zdravlja u 21. veku. Prema postojećoj statistici, u svetu je u poslednjih 50 godina gojaznost među decom porasla za 300 odsto, dok u Srpskom savezu profesora fizičkog vaspitanja i sporta navode da se čak 80 odsto dece u Srbiji ne bavi sportom i da se sa fizičkom aktivnošću susreće samo na časovima fizičkog i zdravstvenog vaspitanja u školi.
-Prvo sopstvenim primerom, a onda i edukacijom dece moramo da utičemo na podizanje nivoa svetsi i kulture pravilne ishrane i fizičke aktivnosti. I dalje je aktuelna zabluda da je gojaznost samo estetski problem, reč je o zdravstvenom problemu i to veoma ozbiljnom- istakao je Nemanja Ličanin, profesor fizičkog vaspitanja i sporta.
Naravno, ukoliko vaše dete kuburi sa nekoliko kilograma viška to ne znači da je ono bolesno, već da ga treba sistematski pratiti, jer u fazi intenzivnog rasta postoji najveća mogućnost da gojaznost prouzrokuje dodatne zdravstvene probleme.
Doktor Nenad Baštovanović, kaže da uzimajući u obzir bitnost i srazmere ovog problema nema brzog i jednostavnog rešenja. Neophodno je uključenje cele zajednice, kao i podrška grada, kako bi se obezbedili kvalitetni uslovi za rast i razvoj dece, jer su, ako ističe upravo oni temelj i budućnost jednog grada.
Posturalni poremećaji (loše držanje) kod dece su u stalnom porastu. Potrebno je istaći da su to poremećaji stava ili držanja tela. Za razliku od deformiteta, koji predstavljaju promene na koštanom sistemu, kod posturalnih poremećaja postoje promene na mišićnom aparatu. Iako su kod posturalnih poremećaja promene u početku samo funkcionalne, kasnije one mogu preći u strukturalne promene.
Loše držanje je često pojava koju dete, posebno u razvoju, ne može savladati bez stručne pomoći. Sve ove pojave, kada je u pitanju loše držanje, mogu nestati lakim zatezanjem muskulature i dovođenjem svih segmenata tela u pravilan – simetričan položaj. Najbolje rešenje ovoga problema sastoji se u korekciji ravnanja i držanja tela što se može sprovesti u predškolskim i školskim ustanovama ili za to posebno otvorenim dispanzerima. Značajan faktor u korekciji i prevenciji posturalnih poremećaja treba da budu nastavnici fizičkog vaspitanja u saradnji sa fizioterapeutima.
Jedno od najpogodnijih sredstava za prevenciju posturalnih poremećaja u predškolskom i školskom uzrastu je pravilna fizička aktivnost u sprezi sa boravkom na otvorenom prostoru po svim vremenskim uslovima. Karakteristika dečjeg uzrasta je i povećana potreba deteta za kretanjem. Neopohodno je deci obezbediti uslove, na otvorenom prostoru, koji će podsticajno delovati na celokupan rast i razvoj, i pripremiti programske sadržaje koji će biti interesantni i odgovarati potrebama i mogućnostima dece. Međutim, ovi ciljevi se ne mogu ostvariti samo kroz institucionalne sadržaje već i kroz vaninstitucionalne, parkove i igrališta koja mogu donekle ispuniti sve zahteve i ciljeve koji se odnose na normalan rast i razvoj deteta.
S tim u vezi, u narednim brojevima “Glasa Podrinja”, tokom realizacije projekta “Sportom za zdraviju budućnost” koji realizujemo uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i informisanja, donosićemo vam priče koje bi trebale da pomognu da se pokrenete! Pre svega vi, dragi roditelji, jer bez vaše inicijative i primera ne možemo ni decu podstaći da se zdravije ponašaju i sa poštovanjem odnose prema svom telu. Uvedimo zajedno kult zdravlja u modu!
Moderne tehnologije i brz ritam života promenili su nekadašnje navike. Ne tako davno roditelji su imali problem da decu dozovu u kuću, danas ne mogu da ih odvoje od telefona, tableta i ostalih tekovina savremene tehnologije. Ukoliko tome dodamo i lošu ishranu, baziranu na brzim namirnicama i slatkišima, neće nas iznenaditi rezultat istraživanja eminentnih stručnjaka sa Gradskog bazena i Doma zdravlja “Dr Draga Ljočić” koji pokazuje da je čak 23 procenta dece od 10 do 12 godina u našem gradu gojazno, dok je 15 odsto u zoni predgojaznosti. Ništa bolja stataistika nije ni kada je reč o pravilnom držanju tela, odnonosno više od 20 procenata ispitanika ima veće odstupanje od normalnog držanja.
-Ove rezultate treba shvatiti kao vid upozorenja i poziv na akciju kako bi smo poboljšali uslove za nesmetan rast i razvoj naše dece, a takođe ih i edukovali o značaju pravilne ishrane i fizičke aktivnosti- istakao je jedan od realizatira istraživanja Nikola Đokić, diplomirani fizioterapeut.
Svetska zdravstvena organizacija stavila je gojaznost kao najveći problem javnog zdravlja u 21. veku. Prema postojećoj statistici, u svetu je u poslednjih 50 godina gojaznost među decom porasla za 300 odsto, dok u Srpskom savezu profesora fizičkog vaspitanja i sporta navode da se čak 80 odsto dece u Srbiji ne bavi sportom i da se sa fizičkom aktivnošću susreće samo na časovima fizičkog i zdravstvenog vaspitanja u školi.
-Prvo sopstvenim primerom, a onda i edukacijom dece moramo da utičemo na podizanje nivoa svetsi i kulture pravilne ishrane i fizičke aktivnosti. I dalje je aktuelna zabluda da je gojaznost samo estetski problem, reč je o zdravstvenom problemu i to veoma ozbiljnom- istakao je Nemanja Ličanin, profesor fizičkog vaspitanja i sporta.
Naravno, ukoliko vaše dete kuburi sa nekoliko kilograma viška to ne znači da je ono bolesno, već da ga treba sistematski pratiti, jer u fazi intenzivnog rasta postoji najveća mogućnost da gojaznost prouzrokuje dodatne zdravstvene probleme.
Doktor Nenad Baštovanović, kaže da uzimajući u obzir bitnost i srazmere ovog problema nema brzog i jednostavnog rešenja. Neophodno je uključenje cele zajednice, kao i podrška grada, kako bi se obezbedili kvalitetni uslovi za rast i razvoj dece, jer su, ako ističe upravo oni temelj i budućnost jednog grada.
Posturalni poremećaji (loše držanje) kod dece su u stalnom porastu. Potrebno je istaći da su to poremećaji stava ili držanja tela. Za razliku od deformiteta, koji predstavljaju promene na koštanom sistemu, kod posturalnih poremećaja postoje promene na mišićnom aparatu. Iako su kod posturalnih poremećaja promene u početku samo funkcionalne, kasnije one mogu preći u strukturalne promene.
Loše držanje je često pojava koju dete, posebno u razvoju, ne može savladati bez stručne pomoći. Sve ove pojave, kada je u pitanju loše držanje, mogu nestati lakim zatezanjem muskulature i dovođenjem svih segmenata tela u pravilan – simetričan položaj. Najbolje rešenje ovoga problema sastoji se u korekciji ravnanja i držanja tela što se može sprovesti u predškolskim i školskim ustanovama ili za to posebno otvorenim dispanzerima. Značajan faktor u korekciji i prevenciji posturalnih poremećaja treba da budu nastavnici fizičkog vaspitanja u saradnji sa fizioterapeutima.
Jedno od najpogodnijih sredstava za prevenciju posturalnih poremećaja u predškolskom i školskom uzrastu je pravilna fizička aktivnost u sprezi sa boravkom na otvorenom prostoru po svim vremenskim uslovima. Karakteristika dečjeg uzrasta je i povećana potreba deteta za kretanjem. Neopohodno je deci obezbediti uslove, na otvorenom prostoru, koji će podsticajno delovati na celokupan rast i razvoj, i pripremiti programske sadržaje koji će biti interesantni i odgovarati potrebama i mogućnostima dece. Međutim, ovi ciljevi se ne mogu ostvariti samo kroz institucionalne sadržaje već i kroz vaninstitucionalne, parkove i igrališta koja mogu donekle ispuniti sve zahteve i ciljeve koji se odnose na normalan rast i razvoj deteta.
S tim u vezi, u narednim brojevima “Glasa Podrinja”, tokom realizacije projekta “Sportom za zdraviju budućnost” koji realizujemo uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i informisanja, donosićemo vam priče koje bi trebale da pomognu da se pokrenete! Pre svega vi, dragi roditelji, jer bez vaše inicijative i primera ne možemo ni decu podstaći da se zdravije ponašaju i sa poštovanjem odnose prema svom telu. Uvedimo zajedno kult zdravlja u modu!
Priredila: T.T.

Najnoviji broj

21. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa