13. avgust 2020.13. avg 2020.
Šetaj, nemaš izgovor
SPORTOM ZA ZDRAVIJU BUDUĆNOST (10)

Šetaj, nemaš izgovor

Nedavno istraživanje koje su sproveli šabački doktori, fizioterapeuti i profesori fizičke kulture, pokazalo je da je procenat gojazne dece u šabačkim školama čak 23 odsto (državni nivo 13, 7 odsto u uzrastu od 7-14 godina), sličan procenat je i po pitanju nepravilnog držanja tela. S obzirom da je reč o mladoj populaciji projekat je usmeren podjednako i na mlade i na njihove roditelje. Prijemčivim rečnikom za osnovnoškolce, namera nam je da ih podsetimo i uputimo u važnost zdrave ishrane, da ih podučimo o značaju sportova, za pravilan psihofizički razvoj, ali i popularizujemo fizičku aktivnost kod mladih naraštaja
Iako je projekat „Sportom za zdraviju budućnost“ krenuo da se realizuje u jeku epidemije korona virusa trudili smo se da ga u našim tekstovima vešto zaobiđemo. Pisali smo o sportovima, motivaciji, igri ne osvrćući se na prepreke u „normalnom“ funkcionisanju i rukovodeći se idejom „gde postoji volja, postoji i način“.
U današnjem nastavku, međutim, svesni „skučenosti“ sveta uslovljene pandemijom i nemogućnosti održavanja većine treninga uobičajenim tempom, rešili smo da tekst posvetimo staroj, dobroj šetnji. Aktivnosti koju svi olako shvatamo i nepridajemo joj važnost koju ona, realno, ima za naše zdravlje.

Laka, a efikasna
Pešačenje do škole, pogotovo u manjim mestima, kod starijih generacija se podrazumevalo. Ovaj redovni hod (ukoliko vam kuća nije bila „tik“ do škole), zadovoljavao je dobar deo svakodnevnih potreba za pokretom. Danas se čini, da čak i šetnja, koja je najlakša aktivnost, zahteva određene pripreme i planiranja, a zapravo sve što vam je potrebno je dobra volja.
Izađite sa svojim detetom napolje. Zaboravite ključeve od auta i samo krenite. Ne morate imati ni konkretno odredište, možda je baš bez cilja zabavnije. Idite kuda vas put nanese. Nakon samo dvadeset minuta hoda osećaćete se srećnije i energičnije.
Šetnja ne zamara mnogo ni srce, ni pluća, niti kosti i mišiće, pa je pogodna za skoro sve ljude. Iako i nije veoma intenzivna aktivnost, jednosatna šetnja može pomoći da sagorite i do 300 kalorija nekim umerenim tempom. Oštriji ritam može doneti i časovni kalorijski utrošak i do 700 kalorija.
Povećan protok krvi i bolja povezanost neurona su glavni razlozi zbog kojih šetnja poboljšava pamćenje. Šetnja je naročito bitna za dve grupe ljudi u tom smislu – decu, čije sposobnost pamćenja se tek razvija i starije, koji često pate od velikog gubitka u kvalitetu života usled problema sa pamćenjem.
U poređenju sa trčanjem (koja je dinamičnija aktivnost), tokom hodanja je manja mogućnost za povredama. Istraživanja su pokazala je skoro 50% manji rizik od nepredviđenih tegoba ukoliko redovno i pažljivo šetate. Pogotovo ako ste u društvu sa vama omiljenim osobama.

Tehnika
Da bi učinkovitost na zdravlje bila što veća, postoji nekoliko pravila koje morate ispoštovati. Optimalno trajanje šetnje bi trebalo da bude od pola sata do 45 minuta, dok je samo brzina uslovljena vašim ličnim mogućnostima i osećaju. Odnosno, ukoliko tokom hoda možete da zapevate, vreme je da ubrzate. Stručnjaci kažu da je idelana brzina ona pri kojoj možete da vodite povremen i nezahtevan razgovor, a da se lampica za grešku pali u onom trenutku kada ne možete da dođete do daha.
Na početku treba ići laganim hodom. Istraživačkim, hodom koji vam omogućava da istražujete i uživate u okolini. Pogled ne sme biti usmeren u pod, već tri do četiri metra ispred sebe, jer to omogućava pravilan položaj vrata i leđa. Ruke, prilikom svakog pokreta idu ritmično napred/nazad, uvek su opuštene, prstiju malo savijenih. Brzina rada ruku, prati brzinu koraka. Stomak je ravan, zategnut.

Korist za zdravlje
Na prvom mestu pomaže nam da steknemo kondiciju, a istovremeno možemo smanjiti mogućnost oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti u starijem dobu. Šetanje je korisno za cirkulaciju u telu, jača srce i reguliše pritisak, veliki učinak ima u mršavljenju i održavanju telesne težine, ubrzava metabolizam i rad creva, jača i oblikuje mišiće. Takođe, podstiče pravilnu raspodelu kalcijuma u kostima i pomaže u izgradnji koštane mase, što opet smanjuje verovatnoću oboljevanja od osteoporoze, koja se u velikoj meri pojavljuje kod žena. Velika korist od pešačenja je i pravilan rad pluća i poboljšano disanje.
Šetanje pomaže i u regulisanju nivoa šećera u krvi, što znači da održava nivo insulina u normali i na neki način drži dijabetes na odstojanju, da tako kažem. Ova fizička aktivnost je pogodna za sve, kako za zdrave osobe i trudnice, tako i za gojazne, obolele od artritisa i uopšte osobe sa različitim zdravstvenim tegobama koje ne smeju da se bave nekim napornijim aktivnostima. Takođe, ovo je aktivnost koja ublažava bol kod hroničnih bolesti, pa ne samo da je dobra za bolesne, već se i preporučuje.
Zbog mnogobrojnih blagodeti koje šetnja ima po celokupno zdravlje organizma, trebalo bi da se potrudite da što više šetate
Zbog brzog tempa života i nestrpljivosti, spontanu šetnju gotovo skroz smo potisnuli iz svakodnevnog života, pa umesto da iskoristimo svaku priliku za zdravo pešačenje i brinemo o svom telu, radije biramo auto i druga prevozna sredstva, a zapostavljamo sve blagodeti koje šetnja donosi. Pravo je vreme da to promenite, koliko već danas.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa