17. septembar 2020.17. sep 2020.
Pravilan razvoj uz igru i pesmu
Sportom za zdraviju budućnost (13)

Pravilan razvoj uz igru i pesmu

Nedavno istraživanje koje su sproveli šabački doktori, fizioterapeuti i profesori fizičke kulture, pokazalo je da je procenat gojazne dece u šabačkim školama čak 23 odsto (državni nivo 13, 7 odsto u uzrastu od 7-14 godina), sličan procenat je i po pitanju nepravilnog držanja tela. S obzirom da je reč o mladoj populaciji projekat je usmeren podjednako i na mlade i na njihove roditelje. Prijemčivim rečnikom za osnovnoškolce, namera nam je da ih podsetimo i uputimo u važnost zdrave ishrane, da ih podučimo o značaju sportova, za pravilan psihofizički razvoj, ali i popularizujemo fizičku aktivnost kod mladih naraštaja
Iako je projekat “Sportom za zdraviju budućnost” osmišljen pre svega sa ciljem da popularizuje sport kod mladih naraštaja, u ovom nastavku smo se odlučili da iskoračimo jedan korak dalje. Družeći se sa decom osnovnoškolskog uzrasta, stekli smo utisak da postoji znatan broj onih koji bi se pokrenuli ukoliko im damo takt, ako unapred pripremimo koreografiju. Takođe, ukoliko pri tome mogu da dobiju osnovne informacije o srpskoj kulturnoj baštini, susretnu se sa raskoši ne samo ritmova već i boja, savladaju strah od javnog nastupa, uživaju u trodimenzionalnom svetu vršnjaka, a ne njihovih avatara na društvenim mrežama, onda ne čudi ideja da vam u ovonedeljenom nastavku damo kratke upute kako da zavolite folklorni ples.


Rastu uz muziku i pesmu. Vežbaju scenski nastup, disciplinu, spretnost i izdržljivost. Postepeno osvešćuju bogatstvo tradicije naroda kojem pripadaju


Šta je folklor i narodni ples?
-Folklor je uopšteno ime za umetnost koja, u ustaljenim tradicionalnim oblicima, živi u narodu. Narodne igre su važna karakteristika pojedinih naroda ili etničkih grupa. Svaki narod ili etnička grupa u svojim igrama ima osobenosti koje je posebno obeležavaju. U srpskom jeziku izrazom narodna igra označavalo se više pojmova. Njime su se označavale utakmice u skakanju, trčanju, bacanju i dizanju kamena i drugih tereta, ukratko sve ono što bi se današnjim jezikom moglo nazivati sportskim igrama. Istim terminom su se označavale i ostale igre (društvene, zabavne, igre na sreću i dr.). O ovim i orskim igrama piše poznati etnolog Tihomir Đorđević. Po njegovom viđenju orske igre su igre u kolu ili oru, kod kojih se na ritmičkoj osnovi nižu određeni pokreti tela.
Narodne igre spadaju u plastične umetnosti, zbog toga što se estetska osećanja izražavaju pokretom. Od najstarijih početaka do današnjih stanja one su prešle dug razvojni put, kojim su ih vodile mnoge okolnosti. Ljudski pokreti zavisili su prvenstveno od prirodne sredine, odnosno tla. Po ravnom zemljištu lakše se kretalo nego po valovitom i planinskom. Reljef je diktirao organizaciju, usmeravao i ustaljivao rad celokupne muskulature. Hod po zemlji je nesumljivo uticao i na pokrete u igri, jer je i on sam ritmičko kretanje u prostoru- objašnjeno je teoretski u Vikipediji, dok Predrag Trajković, umetnički rukovodilac Umetničkog ansambla “Čivija” za “Glas Podrinja” praktično objašnjava zašto deca još od predškolskog uzrasta treba da se bave ovom umetnošću, kako izgleda jedna proba i čime motivisati jednog osnovnoškolca da ostane u ovim vodama.

Razvoj kroz muziku
Rastu uz muziku i pesmu. Vežbaju scenski nastup, disciplinu, spretnost i izdržljivost. Postepeno osvešćuju bogatstvo tradicije naroda kojem pripadaju. Kasnije se samopouzdano kreću kroz život gazeći pravilno oblikovanim tabanima, nedaćama prkoseći pravim leđima i licima koja reflektuju unutrašnju snagu. To bi u najkraćem bio prikaz deteta koje je redovno dolazilo na probe, poklanjalo sebe i svoje vreme rastu kroz razvoj i muziku.
-Kod nas dođu još u predškolskom uzrastu. Razvijaju se kroz muziku, rastu uz pesmu. Vežbajući pokret i koreografiju oni uče da drže pravilno telo, preventiraju se brojni deformiteti kičme. Hodom na prstićima uče da koordiniraju različite delove tela, ovladavaju njime i pokretom- kaže Predrag Trajković, koji je u protekle dve decenije bavljenja folklorom obišao Evropu i stekao prijatelje za ceo život.



Negovanje tradicije
Da počne detetu nisu potrebne nikakve predispozicje, tvrdi Trajković. Dovoljna je dobra volja. Spretnost, snaga i fizička kondicija se stiču redovnim probama.
Takođe, drugi važan segment dolazaka u kulturne ansamble je negovanje tradicije. Svaki od polaznika nakon nekoliko susreta stiče širu sliku o bogatstvu i važnosti srpske kulturne baštine.
-Proba traje od 45 minuta do sat vremena. Taj vremenski interval je organizovan je tako da obuhvata zagrevanje,razgibavanje, provežbavanje koraka. Međutim, svaki put, kada se radi posebna oblast mi im objašnjavamo narodnu nošnju. Tako oni uče deo istorije i kulture srpskog naroda kroz igru i odelo. Steknu poštovanje prema nečemu što su njihovi preci praktikovali ili nosili svakodnevno. Steknu osećaj važnosti onoga što rade, i potrebe da se ono što nauče sačuva za neke buduće generacije- objašnjava umetnički rukovodilac “Čivije”.

Motivacija za budućnost
Trajković tvrdi da se u UA “Čivija” posebno trude da motivišu svoje polaznike da se što duže zadrže u svetu narodne pesme i igara. U tom smislu svaka proba sadrži neku novinu, a računa se i na dečju kreativnost.
-Folklor je nešto što mora da se voli, pogotovo kada se uplovi u ozbiljnije vode, pa krenu obaveze oko koncerata. Tada već postaje ozbiljna obaveza koja iziskuje i neka odricanja. Na našim probama pokušavamo da budemo što zanimljiviji. Želimo da se naša deca osećaju prijatno i požele da dođu i sledeći put na probu. Zajedničke niti svakog druženja su igra i pesma, ali isto tako znamo i da crtamo sa njima- objašnjava umetnički rokovodilac UA “Čivija”.
T.T.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa