Edukacija stanovništva i upoznavanje sa zmijama Srbije
Zablude i istine o poskoku
Poskok ne napada ljude već ujeda isključivo iz samoodbrane, značajno doprinosi održanju ravnoteže u prirodi
U Biblioteci Politika Krupanj u petak 30. septembra održano je predavanje na temu Poskok “ najčešća otrovnica u Srbiji sa ciljem edukacije stanovništva i upoznavanja sa zmijama Srbije sa posebnim osvrtom na poskoka koji je najčešća otrovnica u našoj zemlji.
Projekat pod imenom Evaluacija populacionog statusa i ugrožavajućih faktora poskoka predstavlja završni ispit na izbornom kursu Koncepti konzervacionog planiranja na prvoj godini doktorskih studija biologije na Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF) Univerziteta u Nišu. Projekat je podržan od strane Raford fondacije iz Velike Britanije koja finansira projekte na temu zaštite prirode u zemljama u razvoju i tranziciji.
Predavač Tijana Čubrić student prve godine doktorskih studija biologije na PMF Univerziteta u Nišu ističe da je publika u Krupnju imala priliku da čuje nešto više o biologiji i otrovu poskoka, pravilnoj zaštiti od ujeda i postupak u slučaju ujeda poskoka. Treba istaći da se pored edukacije sprovode i populaciona istraživanja na poskoku na šest odabranih lokaliteta u Srbiji od kojih je jedan u Krupnju i okolini.
Zmije su podjednako bezopasne kao i one vrste gmizavaca koje ne izazivaju strah u narodu (kornjače, gušteri). Posebno je bitno da se shvati da poskok ne napada ljude već ujeda isključivo iz samoodbrane. Poskok je veoma značajan u medicini zbog svog otrova koji predstavlja bitan resurs za proizvodnju određenih lekova. Takođe, poskok značajno doprinosi održanju ravnoteže u prirodi jer kontroliše populacije svog plena kao što su sitni glodari, ptice, gušteri i insekti - ističe mentor Tijane Čubrić, dr Jelka Crnobrnja-Isailović redovni profesor PMF Univerziteta u Nišu i naučni savetnik Instituta za biološka istraživanja Siniša Stanković Univerziteta u Beogradu.
Projekat pod imenom Evaluacija populacionog statusa i ugrožavajućih faktora poskoka predstavlja završni ispit na izbornom kursu Koncepti konzervacionog planiranja na prvoj godini doktorskih studija biologije na Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF) Univerziteta u Nišu. Projekat je podržan od strane Raford fondacije iz Velike Britanije koja finansira projekte na temu zaštite prirode u zemljama u razvoju i tranziciji.
Predavač Tijana Čubrić student prve godine doktorskih studija biologije na PMF Univerziteta u Nišu ističe da je publika u Krupnju imala priliku da čuje nešto više o biologiji i otrovu poskoka, pravilnoj zaštiti od ujeda i postupak u slučaju ujeda poskoka. Treba istaći da se pored edukacije sprovode i populaciona istraživanja na poskoku na šest odabranih lokaliteta u Srbiji od kojih je jedan u Krupnju i okolini.
Zmije su podjednako bezopasne kao i one vrste gmizavaca koje ne izazivaju strah u narodu (kornjače, gušteri). Posebno je bitno da se shvati da poskok ne napada ljude već ujeda isključivo iz samoodbrane. Poskok je veoma značajan u medicini zbog svog otrova koji predstavlja bitan resurs za proizvodnju određenih lekova. Takođe, poskok značajno doprinosi održanju ravnoteže u prirodi jer kontroliše populacije svog plena kao što su sitni glodari, ptice, gušteri i insekti - ističe mentor Tijane Čubrić, dr Jelka Crnobrnja-Isailović redovni profesor PMF Univerziteta u Nišu i naučni savetnik Instituta za biološka istraživanja Siniša Stanković Univerziteta u Beogradu.
D. Žugić
Najnoviji broj
28. mart 2024.