29. septembar 2016.29. sep 2016.
MUKE SA PRONALAŽENjEM POSLA

DAJ ŠTA DAŠ

Trenutno je u Šapcu 10.682 nezaposlenih. -Posao se ne čeka, nego se traži, kaže Radivoj Mićić direktor NSZZ Filijala Šabac. -Potrebna je jaka veza ili članstvo u stranci, smatra Milica, master profesor srpskog jezika. Prema podacima NSZZ, stopa nezaposlenosti je u blagom padu
Ako ste diplomirani farmaceut, profesor matematike, informatike, nemačkog jezika ili hemije, diplomirani građevinski ili mašinski inženjer, ili eventualno lekar specijalista, u Šapcu ćete se bez problema zaposliti. Naime, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje filijale Šabac, ovo su deficitarna zanimanja i uopšte ih nema na evidenciji.
Trenutno je u Šapcu 10.682 nezaposlenih, odnosno 19 odsto stanovništva. Čak 34 odsto njih je nestručno, sa prvim ili drugim stepenom stručne spreme. Posebno loše zvuči podatak da 70 odsto građana na evidenciji NSZZ posao čeka duže od godinu dana, ne tako retko i po više godina.
Dok jedni čekaju da se pojavi mesto u struci za koju su se školovali, drugi prihvataju bilo kakav posao, a mnogi su spremni i da se prekvalifikuju.
-Posao se ne čeka, nego se traži, a tu spada i prekvalifikacija. Veliki broj ljudi je spreman na taj korak, posebno ako duže od 12 meseci ne mogu da nađu posao. Motive vide sami, navodi Radivoj Mićić, direktor šabačke filijale NSZZ i podseća da ova služba može da pomogne u tome.
Od kako je zabranjeno zapošljavanje u javnom sektoru, medicinski radnici su u posebnom problemu. Iako i zdravstvene ustanove priznaju da im fale kadrovi, izuzetno je teško doći do radnog mesta u ovoj delatnosti.
-Medicinsku školu, opšti smer, sam završila 2013. godine. Odradila sam pripravnički i ispit položila 31. decembra iste godine. Posle toga radila sam kao knjigovođa, u hladnjači, pa šest meseci u prodavnici mešovite robe. Posao u struci sam našla u jednoj poliklinici u Beogradu, ali mi se nije isplatilo da putujem iz Lipolista. Radila sam i u “Lekovitu“ gde sam pakovala lekove i tu sam bila zadovoljna uslovima i platom. Međutim, dala sam otkaz da bih putem javnih radova radila u Bolnici. Kada se to završilo javljam se na sve konkurse koje objavljuje bolnica, ali i trgovinske radnje, ali za sada bezuspešno, priča Aleksandra Beljić.
Naša sagovornica navodi da bi želela da se prekvalifikuje u farmaceutskog tehničara, ali trenutno ne može da plati iznos koji je potreban da bi polagala razliku ispita.
Radivoj Mićić smatra da nezaposleni treba da budu spremni da prihvate posao koji nije u skladu sa njihovim kvalifikacijama i ističe da to može biti samo privremeno rešenje.
-Naši savetnici usmeravaju nezaposlene kako da razgovaraju sa poslodavcima, kako da nastupe. Ako to ne daje rezultate moraju biti spremni da se prekvalifikuju i u niži stepen, ili da prihvate posao koji nije u rangu sa njihovim obrazovanjem. Postoje načini da se napreduje, možda ne odmah, ali za godinu ili dve. Mnogi su krenuli od rada na kasi, pa stigli do menadžera, kaže Mićić.
Milica je završila Srpski jezik i književnost 2013. godine. Od tada je radila na zameni u jednoj školi i dala master. Kaže da je bezuspešno slala CV na sve konkurse u školama, sada je konkurisala i u knjižari.
- Potrebna je jaka veza ili članstvo u stranci. Nisam ni član stranke, niti imam vezu. Konkursi u školama se raspisuju pro forme, a zapošljavaju ljude koji tamo već menjaju nekog, ili imaju neki broj časova. Sada tražim bilo kakav posao, jer sam upisala doktorske studije, a sramota me je da me roditelji i dalje izdržavaju, kaže Milica.
Poslednjih godina, međutim, teško je naći dobrog majstora. Radivoj Mićić navodi da je nekoliko firmi tražilo mašinske ili građevinske tehničare, kao i zanatlije ““ keramičare, tesare, zidare, armirače. Od 50-ak njih koje imaju na evidenciji, javilo se samo pet.
- Veliki broj majstora u sezoni radi na crno. Nemamo mogućnost da ih odmah kaznimo, ali ako se dva puta ne jave skinućemo ih sa evidencije. Moraju se opredeliti, ili će raditi poslove gde će biti prijavljeni, ili neka uzmu program i otvore sopstvene radionice. Ne mogu biti na evidenciji, a ne odazivati se na pozive, naglasio je direktor Filijale NSZZ.
Biro svake godine organizuje različite aktivne mere, koje finansira Republika. Ove godine sproveli su sedam mera. Putem mera subvencija za otvaranje radnih mesta, samozapošljavanja, javnih radova, stručne prakse, obuke za poznatog poslodavca, mera pripravničkog staža, kao i javnih radova sprovedenih sa lokalnom samoupravom, zaposleno je 540 ljudi.
- Ovaj broj čini jednu solidnu fabriku. Javni radovi i stručna praksa su ograničenog trajanja. Ipak, kod mere samozapošljavanja, po našem iskustvu, 60 do 70 odsto korisnika održi biznis i duže od godinu dana koliko su obavezni. Međutim, ne može se zapošljavanje svesti na ove mere, nego su nam potrebne i investicije, kaže Mićić.
Prema podacima NSZZ, stopa nezaposlenosti je u blagom padu. Upoređujući septembar sa avgustom, 220 ljudi je manje na evidenciji, a u odnosu na isti period prošle godine, 502 osobe manje.
Na evidenciji NSZZ standardno je veliki broj nezaposlenih koji su završili nešto od društvenih smerova. Najviše je ekonomskih i pravnih tehničara, a dosta je i onih koji su završili fakultete iste struke.
-Uzrok tome je što se ove škole dosta upisuju, ali se veliki broj onih koji ih završe i zaposli jer postoji tražnja. Sistem dualnog obrazovanja je zbog toga odlično rešenje. Deca će se opredeliti, školovati, istovremeno odraditi i praksu i čekaće ih posao, smatra Radivoj Mićić.
M.M.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa