6. oktobar 2016.6. okt 2016.
Gajenje ozimog stočnog graška i grahorice

IDEALNA MAČVANSKA ZEMLjA

Stočni grašak i grahorica seju se sada, vreme za to je najpovoljnije. One nisu alternativne, a gaje se na našim prostorima jer dolaze u periodu pre soje . Značajne su za silažu. Ozimi stočni grašak i grahoricu treba sejati tokom druge polovine septembra ili početkom oktobra, žitnim sejalicama, uz međuredni razmak 12,5 centimetara i na dubinu između četiri i pet centimetara. Obavezna mera nakon setve je valjanje, jer se na taj način izaziva kretanje vode iz dubljeg u plići deo oraničnog sloja zemljišta u kome se nalazi seme. Mogu da se gaje kao čist usev ili u smesi sa strnim žitima.
- Kao i kod paradajza ona je pritka, jer je sam grašak puzavica i mora da ima oslonac. Bitno je da se napravi dobar odnos setvene norme, uvek ide 150 kilograma graška ili 120 kilograma grahorice i 30 kilograma ozime strnine za hektar oranica. Kada dođe za žetvu, bitno je vreme kada se skida. Gleda se najveći sadržaj proteina u momentu skidanja letine. Kod graškova to je period kada su u cvetanju. To važi i za lucerku kada se skida kao kabasta smesa. U cvetanju je najjači potencijal proteina. Može da se gleda i uzrast ozime strnine. Za silažu je najbolja pre njenog cvetanja. Za ozime strnine je oko Đurđevdana, početkom maja taj period. Najranije treća dekada aprila meseca. To su periodi žetve i period kada još nema prvih otkosa lucerke, kaže stručnjak šabačke Poljoprivredne stručne službe Darko Simić.
Kod uzgoja mora se obratiti pažnja na kvalitet zemljišta. Traži mnogo kalcijuma za izgradnju svoga organizma, skoro tri puta više od soje ili kukuruza. Zemljište je potrebno srediti pre setve, ali ne mnogo, zemlja u Mačvi je karbonatnog porekla i ima potencijal dok je problematična leva strana puta od Šapca do Loznice pa ceo potez do Valjeva. Istraživanja rađena na pseudogleju (Pocerina) i na černozemu su pokazala da se sa dve tone kalcijum-karbonata i 30 tona stajnjaka po hektaru postižu najbolji rezultati na pseudoglejnom zemljištu.
- Mačvani mogu bukvalno da se igraju jer imaju dobar kvalitet zemljišta dok se u Pocerini i Posavotamnavi zemljište mora „lečiti“. Samo lečenje je relativno jeftino jer se brzo isplati i može se gajiti bukvalno šta hoćeš. Na kiselom zemljištu ništa se ne može gajiti. Grašak i grahorica su jeftina hrana i skraćuje period tova što daje finansijski bolji rezultat. Ozimi grašak NS-pionir postiže sigurne prinose 40-60 tona zelene krme po hektaru, odnosno između 8-12 tona sena po hektaru uz oko 20 odsto proteina u suvoj materiji. Prinosi zelene krme ozime grahorice NS-sirmijum iznose 30-50 tona zelene krme po hektaru i 8-12 tona sena odličnog kvaliteta, naglašava Simić.
Ozimi stočni grašak i ozima obična grahorica poreklom su iz umerenog klimatskog pojasa Evrope i Azije. Obe vrste se uglavnom koriste u obliku zelene krme, mada je moguće i spravljanje sena i silaže. Zbog kvalitetnog hemijskog sastava suve materije, visokog sadržaja sirovih proteina i stimulirajućih materija kao što je vitamin-C, predstavljaju veoma vrednu komponentu u ishrani svih vrsta i kategorija domaćih životinja.
Grašak i grahorica su odličan predusev za sve gajene biljke osim za one iz familije mahunarki. Nakon kosidbe ozimog graška i grahorice zemljište ostaje u povoljnom strukturnom stanju i ima dovoljno vremena za obavljanje svih vrsta obrade i pripreme za setvu narednog useva.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa