13. oktobar 2016.13. okt 2016.
LOŠE ODLUKE U VEZI SA IZMEŠTANjEM UPRAVE ZA AGRARNA PLAĆANjA

ZBOG „UPRAVA NAPOLjE“ 250 MILIONA EVRA OTIŠLO NIZ VETAR

Nedostupnost poljoprivrednicima, manji obim posla, neadekvatni uslovi u kojima funkcioniše Uprava za agrarna plaćanja i nedovoljna obučenost kadrova, uslovili su izostanak akreditacije ove ustanove i nemogućnost korišćenja sredstava iz fondova Evropske unije
Kada se krajem 2013. godine iz Vlade Srbije horski začulo „Uprava napolje“, predstavnicima Ministarstva poljoprivrede nije trebalo dugo vremena da reaguju. Uprava za agrarna plaćanja, jedna od retkih državnih institucija čije sedište se do tada nije nalazilo u Beogradu, morala je da napusti Šabac. Tadašnji predstavnici Ministarstva poljoprivrede tvrdili su da će se u prestonici raditi brže i bolje, te da će se lakše ispuniti uslovi neophodni za akreditaciju ove ustanove i korišćenje IPARD fondova Evropske unije za agrar i ruralni razvoj. Za ovu misiju bilo je neophodno angažovanje stručnog kadra: u martu 2016. godine selektovana su 43 kandidata, od oko 2.500 prijavljenih, a nakon toga u avgustu ove godine još 50, od 2.200 aplikanata. Brojke impozantne, ali za predstavnike Evropske komisije ne baš impresivne. Zbog nedovoljne obučenosti kadrova, ali i zbog neadekvatnih uslova u zgradi u kojoj je sada smeštena Uprava za agrarna plaćanja, evropski zvaničnici su doneli odluku koja znači da će domaći poljoprivrednici ostati uskraćeni za najmanje 15 miliona evra koliko je u 2016. bilo planirano u okviru sedmogodišnjeg ciklusa, vrednog ukupno 175 miliona evra. Kada uzmemo u obzir i podatke da je kroz instituciju Uprave za agrarna plaćanja prema svim parametrima trebalo da se transferiše blizu 100 miliona evra raznih donacija i finansijskih sredstava iz raznih izvora, dolazimo do toga da je cifra koja je otišla u nepovrat oko 250 miliona evra.
Odluka Evropske komisije za neke je možda bila i neočekivana, jer su predstavnici Vlade Srbije početkom ove godine samouvereno izjavljivali kako će podsticajna, neretko i velikim delom bespovratna sredstva i povoljni kreditni aranžmani poljoprivrednim proizvođačima biti na raspolaganju već za jesenju setvu.
Kada je uprava početkom 2015. brže-bolje preseljena u Beograd, moglo se čuti da je nemoguće pronaći 100 visokoobrazovanih kadrova koji bi radili u Šapcu. Ovaj stav pada u vodu na konkretnom primeru. U fabrici „Jazaki“, među 1.700 radnika biće i 400 visokoobrazovanih ljudi, mahom inženjera. Deo njih će, svakako, na posao u Šabac dolaziti iz drugih gradova, a neki će se ovde i preseliti. Zbog čega tako nisu mogli da rade i kadrovi Uprave za agrarna plaćanja treba pitati rukovodioce ove ustanove i predstavnike Vlade Srbije. Izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije za 2012. navodi da je „zabeležen napredak u vezi sa pripremama za sistem upravljanja i kontrolu u okviru IPARD-a“ kao i da su „pripreme za sistem upravljanja u oblasti ruralnog razvoja na pravom putu“. To je potvrđeno i tokom tri posete revizora EU (2009, 2010. i 2011. godine) koji su konstatovali da je Uprava za agrarna plaćanja u Šapcu institucija u kojoj je postignut najveći napredak u ispunjenju tehničkih uslova i standarda za akreditaciju kompletnog IPARD sistema. I tehnički kriterijumi samog objekta u kom se Uprava za agrarna plaćanja nalazila u Šapcu nisu za poređenje sa uslovima u kojima sada rade zaposleni i gde građani, pre svih poljoprivredni proizvođači, treba da završe određene procedure. Od šabačkog objekta koji je bio pristupačan svim ljudima koji se bave poljoprivredom, uprava je izmeštena u Bulevar kralja Aleksandra, u sam centar Beograda, kuda je poslednji put traktorom prošao Marijan Rističević u nekoj od kampanja, u periodu dok još uvek nije postao naprednjak. Da li su se članovi Vlade i Ministarstva poljoprivrede ugledali i na Dragana Šutanovca i njegov vračarski pašnjak, pa i sami poželeli da se bave poljoprirvedom u centru Beograda, nije poznato, tek Uprava za agrarna plaćanja našla se u blizini „Vuka“, na opštu radost poljoprivrednih proizvođača iz Mutapove i Baba Višnjine ulice. Kako nezvanično saznajemo od izvora u samoj Upravi za agrarna plaćanja, i obim posla je značajno manji na novoj lokaciji, te se spominje da se danas obradi upola manji broj predmeta nego u periodu kada je uprava bila u Šapcu.
Korišćenje sredstava iz IPARD fondova pruža mogućnost registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima i pravnim licima da dođu do podsticajnih sredstava i veoma povoljnih kredita. U pojedinim slučajevima, podnosioci zahteva za podsticaj mogu računati i na povraćaj 50-70 odsto uloženih sredstava, dok se krediti otplaćuju i do 15 godina, sa grejs periodom i do četiri godine, uz kamatu koja je nekad i niža od tri odsto na godišnjem nivou.
Iz evropske kase za poljoprivredu i ruralni razvoj Srbije za 2015. godinu izdvojeno je 15 miliona evra, za 2016. godinu 20, za 2017. godinu 25 miliona, 2018. - 30 miliona, 2019. - 40 miliona evra, da bi u poslednjoj, 2020. godini iz IPARD-a stiglo 45 miliona evra. Sredstva se mogu koristiti tri godine nakon alokacije, odnosno novac iz 2015. biće na raspolaganju do 2018. Odlaganje akreditacije Uprave za agrarna plaćanja ugrožava povlačenje sredstava, a ako se u toku sledeće godine ne dobije akreditacija, postoji opravdana bojazan da će poljoprivrednici ostati bez novca, jer procedura oko pisanja projekata i odobravanja sredstava može zahtevati dosta vremena.
M.S.M.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa