10. novembar 2016.10. nov 2016.
Svetski dan dijabetesa 14. novembar 2016. godine pod sloganom

POGLED NA DIJABETES

Svakih 6 sekundi jedna osoba umre od dijabetesa (5 miliona umrlih)
1 od 11 odraslih osoba ima dijabetes (415 miliona)
Do 2040, 1 od 10 odraslih osoba (642 miliona) će imati dijabetes
1 od 7 živorođene dece je izloženo dijabetesu tokom trudnoće njihovih majki
Svetski dan dijabetesa 2016. godine obeležava se pod sloganom „Pogled na dijabetes“. Ove godine kampanja je usmerena na promociju značaja skrininga dijabetesa i njegovih komplikacija.
Ključne poruke kampanje su:
1. Skrining tipa 2 dijabetesa može značajno promeniti tok bolesti i smanjiti rizik za nastanak komplikacija dijabetesa.
Dijabetes je ogroman, rastući javnozdravstveni problem: 2015. godine u svetu je 415 miliona odraslih osoba imalo dijabetes, a očekuje se da će do 2040. godine svaka deseta odrasla osoba ili 642 miliona ljudi živeti sa dijabetesom.
Jedna od dve odrasle osobe obolele od dijabetesa nema otkrivenu bolest. Veliki broj obolelih duži vremenski period živi sa tipom 2 dijabetesa, a da toga nije svesno. Zbog toga, komplikacije često mogu biti prisutne već u trenutku postavljanja dijagnoze dijabetesa.
Sa porastom učestalosti nepravilne ishrane i fizičke neaktivnosti kod dece, tip 2 dijabetesa u detinjstvu ima potencijal da postane globalni javnozdravstveni problem, koji će dovesti do ozbiljnih posledica. U zdravstvu 12% globalnih troškova, odgovorno je za lečenje odraslih soba sa dijabetesom. Broj ljudi sa dijabetesom u zemljama sa niskim i srednjim prihodom nastaviće da raste, predstavljajući na taj način pretnju za održivi razvoj.
Usvajanjem zdravog stila života, do 2040. godine bi se mogao sprečiti ili odložiti nastanak tipa 2 dijabetesa u 70% slučajeva, tj. kod 160 miliona osoba.
2. Skrining komplikacija dijabetesa je esencijalna komponenta kontrole svih tipova dijabetesa.
Jedna od dve osobe obolele od dijabetesa nema dijagnostikovanu bolest, što ih čini posebno sklonim komplikacijama, koje su značajan uzrok invaliditeta i prevremene smrti. Procenjuje se da će do 2040. godine više od 640 miliona ljudi živeti sa dijabetesom. Kasno otkrivanje tipa 2 dijabetesa je razlog što će mnogi od njih u trenutku otkrivanja bolesti imati najmanje jednu komplikaciju dijabetesa.
U mnogim zemljama dijabetes je vodeći uzrok slepila, kardiovaskularnih bolesti, bubrežne slabosti i netraumatskih amputacija donjih ekstremiteta. Sve veći broj ljudi oboleva i živi sa tipom 1 dijabetesa. Skrining komplikacija je važan deo efikasnog menadžmenta svih tipova dijabetesa, kako bi se postigao što bolji ishod lečenja i kvalitet života obolelih. Od 415 miliona obolelih odraslih osoba širom sveta, više od trećine će dobiti neki oblik dijabetesne retinopatije koja može dovesti do oštećenja vida i slepila. Više od 93 miliona ili svaka treća odrasla osoba sa dijabetesom ima dijabetesnu retinopatiju.
Menadžment dijabetesa i njegovih komplikacija počinje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i treba da sadrži skrining dijabetesne retinopatije. Rano otkrivanje i pravovremeno lečenje dijabetesne retinopatije može sprečiti gubitak vida i smanjiti uticaj dijabetesa na pojedinca, njegov posao i društvo u celini. Adekvatna kontrola dijabetesa i skrining dijabetesne retinopatije može sprečiti oštećenja vida i slepilo.
Globalni troškovi lečenja dijabetesa i njegovih komplikacija su 2015. godine procenjeni na 673 milijardi dolara.
DIJABETES U SRBIJI
U Srbiji je dijabetes peti vodeći uzrok umiranja i peti vodeći uzrok opterećenja bolestima. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, u Srbiji približno 710.000 odraslih osoba ima dijabetes. Pri tome, 465.000 ili 8,1% odraslog stanovništva zna za svoju šećernu bolest i još 245.000 osoba nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne leči se. Naime, zbog blagih simptoma, tip 2 dijabetesa koji čini preko 90% obolelih, može godinama proticati neopaženo. To je razlog zbog čega 36% obolelih u Evropskom regionu nije svesno svoje bolesti. Otkriva se slučajno, kada je bolest uznapredovala i komplikacije nastupile. Prema podacima Registra za dijabetes u Srbiji, gotovo 1/3 pacijenata već ima jednu ili više kasnih komplikacija u trenutku otkrivanja dijabetesa. Ove komplikacije značajno utiču na kvalitet života obolelih i glavni su uzrok privremene ili trajne nesposobnosti i prevremene smrti.
Zahvaljujući ovakvim posledicama, dijabetes je izuzetno skupa bolest i predstavlja veliki ekonomski teret ne samo obolelim osobama i njihovim porodicama, već i zdravstvenom sistemu i društvu u celini. U Evropskom regionu dijabetes je odgovoran za gotovo 10% troškova u zdravstvu, uglavnom namenjenih lečenju komplikacija. Procenjuje se da su ovi tzv. direktni troškovi dijabetesa u Srbiji 2013. godine iznosili 490 EUR po pacijentu ili 230 miliona EUR godišnje.
Ipak, ohrabruje činjenica da se primenom preventivnih intervencija kod osoba sa visokim rizikom za tip 2 dijabetesa, ranim otkrivanjem dijabetesa i dobrom kontrolom bolesti, obolevanje i umiranje od dijabetesa može smanjiti. Veoma je važno redovno kontrolisati svoje zdravlje kod izabranog lekara, proceniti rizik za tip 2 dijabetesa i zameniti loše navike zdravim stilom života. Oboleli od dijabetesa treba redovno da mere nivo šećera u krvi i uzimaju propisanu terapiju, da slušaju savete lekara, budu fizički aktivni, prilagode svoje navike u ishrani i da prestanu da puše. Loša kontrola bolesti imaće za posledicu povećan rizik za nastanak komplikacija i rizik od prevremene smrti.
Zavod za javno zdravlje Šabac

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa