16. mart 2017.16. mar 2017.
RAK OTKRIVEN NA VREME JE IZLEČIV
RAZGOVOR SA PROF. DR ZORANOM KRIVOKAPIĆEM NAČELNIKOM TREĆEG ODELjENjA ZA KOLOREKTALNU HIRURGIJU PRVE HIRURŠKE KLINIKE KLINIČKOG CENTRA SRBIJE

RAK OTKRIVEN NA VREME JE IZLEČIV

Do 2020. broj obolelih od kolorektalnog kancera u svetu će porasti sa 11 na 16 miliona. Ukoliko se bolest otkrije u prvom stadijumu šanse su na strani života 93 odsto, dok u četvrtom stadijumu padaju na 8 procenata
Povodom marta, meseca borbe protiv raka, a zahvaljujući rukovodstvu šabačkog Doma zdravlja “Dr Draga Ljočić”, prošlog petka je u Šapcu boravio prof. dr Zoran Krivokapić, redovni profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu i načelnik Trećeg odeljenja za kolorektalnu hirurgiju Prve hirurške klinike Kliničkog centra Srbije. Ovu priliku, iskoristili smo da od svetski priznatog stručnjaka dobijemo odgovore na pitanja o nastanku i prevenciji bolesti koja je ovih godina poprimila epidemiološke razmere na globalnom nivou, ali i načinu na koji bi država mogla da zaustavi odliv medicinskih stručnjaka iz Srbije.
Koji su najbitniji faktori koji utiču na nastanak raka debelog creva?
- Poznati su brojni faktori rizika. To su brojne genetske predispozicije i pozitivna porodična anamneza. S tim u vezi, genetska predispozicija za nastanak raka debelog creva iznosi 5 procenata, dok se porodična kreće između pet i deset odsto. Dakle, mnogo veći procenat karcinoma se javlja među ljudima koji imaju iste životne navike, nego usled prenesenih gena.
Potom, od velikog značaja za nastanak ove bolesti su ishrana, alkohol, pušenje, deficit voća i povrća, način života. Naime, prema podatku Svetskog fonda za istraživanje raka, rizik od pojave kolorektalnog kancera se povećava za 37 odsto na svakih 100 grama crvenog mesa i mesnih prerađevina dnevno, dok konzumacija 2-4 alkoholna pića na dnevnom nivou povećava šanse za dobijanje raka debelog creva za 23 procenta. Kod gojaznih ljudi, a pod tim podrazumevamo žene sa obimom struka većim od 99 centimatara i muškarce sa obimom struka većim od 101 centimetar, rizik za dobijanje kolorektalnog karcinoma je dva puta veći nego kod normalno uhranjenih ljudi. Ono što je zanimljivo u ovom pogledu, da ne postoji nijedna naučna studija koja dokazuje uticaj stresa kao nezavisnog faktora za nastanak ove bolesti.
Iz gore navedenog nameće se zaključak da je od velikog preventivnog značaja način ishrane i zdravi stilovi života?
- Ne može se promeniti nasleđe ili genetika. To što su nam roditelji dali nosićemo ceo život sa ponosom ili ćemo se boriti. Međutim, možemo promeniti način života i napraviti nekoliko značajnih koraka da poboljšamo zdravlje. Preporučljivo je uzimati do 5 porcija svežeg voća i povrća dnevno, jednom nedeljno unošenje brokolija i kupusa, dok konzumaciju crvenog mesa treba ograničiti na tri puta sedmično, umesto mesa treba jesti ribu, ubaciti u ishranu žitarice, suve šljive… Sve ono što olakšava probavu. Takođe, neophodna je i umerena fizička aktivnost.
Koliki je značaj skrininga u prevenciji ovog malignog oboljenja?
- Rak debelog creva je u ekspanziji u svetu. Danas je oko milion i po ljudi obolelo, a svake godine od ovog karcinoma umre 600.000 ljudi. Može se reći da je reč o svojevrsnoj epidemiji, zbog toga se u svim zemljama uvode programi skrininga. Što se tiče Srbije mi smo negde u sredini, odnosno na 100.000 stanovnika imamo 30 do 32 obolela, 4.250 operisanih na godišnjem niovu. Od ukupnog broja operisanih, čak 27 procenata su oni kod kojih je rak u poodmaklom stadijumu. Sa druge strane, ako uzmemo u obzir podatak da je stopa izlečenja ukoliko se bolest otkrije u ranoj fazi 93 odsto, dolazimo do zaključka od kolikog značaja je skrining. Rano otkrivanje malih lezija, polipa kojima treba nekih sedam do 10 godina da se razviju u karcinom, nam pokazuje da skrining ima svoje mesto, kako za zdravlje pojedinca tako i za celokupni zdravstveni sistem.
Kome je namenjen skrining?
- Skrining se sprovodi kod osoba koje nemaju simptome a imaju između 50 i 70 godina starosti. Sve osobe ove životne dobi bi trebalo da urade test na skriveno krvarenje u stolici. Osobe kojima je test pozitivan upućuju se na kolonoskopiju kako bi se otkrio uzrok krvarenja.
Ukoliko osobe imaju vidnu krv u stolici, gubitak težine, anemiju, promenu režima pražnjenja creva, opstruktivni sindrom, one se šalju direktno na pregled.
I za kraj, da skrenemo malo sa teme, i u skladu sa prisutnim trendom sve većeg odliva zdravstvenih radnika u inostranstvo da Vas pitamo, kao stručnjaka sa impresivnom karijerom, zašto ste se odlučili da ostanete u Srbiji?
- U vreme moje odluke da ostanem u Srbiji drugačije se živelo, imali smo bolju perspektivu. Trenutno stanje je alarmantno. Veliki broj lekara završi fakultet, i nalazi mogućnost da ode u inostranstvo lakše nego što smo to mi mogli. U više navrata sam apelovao da država uradi nešto po ovom pitanju, jer naša budućnost nije na nama koji se već polako spremamo za penziju, nego u tim mladim ljudima.
Pre 25 godina našao sam modus da bolje živim zahvaljujući uporednoj državnoj i privatnoj praksi. Zbog toga apelujem nadležnim organima da pomognu mladim ljudima da više rade i više zarade, da afirmišu privatnu praksu i dodatni rad po klinikama i bolnicama.
Za Šabac me više vezuje sport
nego medicina
U nekoliko navrata ste spomenuli da ste u Šabac više dolazili kao sportista nego kao doktor. Da li ste još uvek u košarci?
-Igrao sam profesionalno košarku do svoje 40. godine, i na to sam izuzetno ponosan. Završio sam karijeru 1995. kada je moj poslednji tim “Beopetrol” ulazio u I ligu. U Šabac sam dolazio više puta. Imam mnogo prijatelja među ovdašnjim rukometašima i košarkašima. Želeo bih da iskoristim ovu priliku da spomenem čoveka koji je bio moj pacijent, jednog fantastičnog tipa, jednog Čedu, koji nije više među nama, a radio je u BIP i kao veliki ljubitelj košarke i rukometa organizovao je te sportske mečeve i podsticao saradnju između beogradskih i šabačkih košarkaša.

Kraljevski hirurg
Član Srpske akademije nauka i umetnosti Prof. dr Zoran Krivokapić je i gostujući profesor na Univerzitetu Južne Karoline, Keck School Of Medicine – SAD, Medicinskom univerzitetu u Kajovi, Rumuniji, Medicinskom fakultetu u Nišu, Medicinskom fakultetu u Podgorici, Medicinskom fakultetu u Foči i Medicinskom fakultetu u Prištini, Kosovska Mitrovica. Osnivač je društva koloproktologa Jugoslavije. Punopravni je član Kraljevskog koledža hirurga Engleske, direktor Svetskog udruženja univerzitetskih hirurga, Predsednik Evropskog udruženja koloproktologa.
T.T.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa