23. mart 2017.23. mar 2017.
ZNATE LI KAKVU VODU PIJETE
POVODOM SVETSKOG DANA VODA

ZNATE LI KAKVU VODU PIJETE

Vodu zagađuju poljoprivreda, gradske kanalizacije i mi sami. Porast nitrata u vodi je direktna posledica poljoprivrednih aktivnosti. Voda iz šabačkog vodovoda je ispravna. U seoskim vodovodima situacija je zabrinjavajuća. Poražavajući podaci o stanju kvaliteta individualnih bunara. Ni arteški bunari nisu rešenje
Juče je obeležen 22. mart, Svetski dan voda. Danas ima preko 663 miliona ljudi koji žive bez sigurnog snabdevanja vodom i koji se suočavaju sa štetnim posledicama zagađene vode na zdravlje. Tim povodom, o kvalitetu vode u Mačvanskom okrugu, razgovarali smo sa dr Igorom Dragičevićem, specijalistom higijene u Zavodu za javno zdravlje Šabac.
- Vode kao resursa od koga zavisi život setimo se kada je neka vanredna situacija ili havarija. Svi mi mislimo da se ispravna voda podrazumeva i da nam sleduje. Naravno da nije tako. Uvreženo je mišljenje da je zagađivač industrija koja truje sve, međutim, u praksi i ne mora baš tako da bude. Ogroman zagađivač je poljoprivreda, gradske kanalizacije i mi sami. Pojedinci. Setite se kako flaše plove Savom, ili gomile smeća u priobalju Drine. Ono nije samo skočilo u reku, mi smo ga bacili, naši drugovi, komšije, rođaci, kolege...
U Mačvanskom okrugu, poljoprivreda mnogo utiče na kvalitet vode. Pomislite gde završe stotine hiljada tona veštačkih đubriva, ili hiljade litara pesticida. Porast nitrata u vodi je direktna posledica poljoprivrednih aktivnosti. To je najizraženije u opštinama Bogatić i Šabac, a sela uz Savu u oridskom basenu posebno su ugrožena. Pre dva dana, ocenjivao sam kvalitet vode u kojoj su nitrati bili 589 mg/l, a gornja granica je 50! To su ogromna odstupanja materije koja, dugoročnim uzimanjem takve vode, izaziva ozbiljne rizike po ljudsko zdravlje. U našoj zemlji, u našem okrugu i Šapcu, situacija sa kvalitetom vode može se definisati u jednoj rečenici: Voda iz vodovoda je pod kontrolom i ispravna je, a ljudi koji piju neproverenu vodu, izlažu se riziku. Naravno, nije sve ni crno-belo. Zrenjanin godinama nema ispravnu vodu, a nisu svi bunari i kaptaže neispravni.
Mačvanski ogrug je prebogat kvalitetnom vodom, ali ona nije dostupna svima. Paradoksalno je da Mačvani piju vodu zagađenu septičkim jamama, a bukvalno žive na najvećem podzemnom rezervoaru u jugoistočnoj Evropi. U našem okrugu, voda iz svih vodovodnih sistema je ispravna i kvalitet vode je u okvirima preporuka Svetske zdravstvene organizacije. Što se tiče seoskih vodovoda, situacija je bitno drugačija. Većina vodnih objekata nije pod nadzorom, a podaci za one koji se povremeno kontrolišu su sledeći:
U seoskim vodovodima u Mačvanskom okrugu fizičko-hemijski je neispravno od 2% do 29% uzoraka, u zavisnosti od opštine. Mikrobiološki je neispravno od 5% do 50% uzetih uzoraka. Najbolje stanje je u Malom Zvorniku, jer su seoski vodovodi, već godinama, u nadležnosti komunalnog preduzeća. Ispravnost seoskih vodovoda je na nivou vodovoda u Malom Zvorniku. Ovi podaci očigledno govore kojim putem treba ići. Potpuna je iluzija očekivati ispravnost vode, ukoliko niko ne vodi računa o izvorištu i mreži, ukoliko nema ulaganja i redovne kontrole.
Stanje kvaliteta individualnih bunara je još gore. Fizičko-hemijski je neispravno od 6% do 49%, a bakteriološki od 16% do 82%. Ovi podaci su zaista poražavajući. Ako se ugrubo kaže da je oko 40% stanovništva primorano da koristi vodu iz sopstvenih izvora ili seoskih vodovoda, jasno je da postoji veliki rizik po zdravlje. Tu stupa na scenu naš mentalitet, pa neko kaže: “Moji deda i baba su pili tu vodu, živeli osamdeset godina i ništa im nije falilo” Da, ali tada nije bilo septičkih jama, veštačkih đubriva, pesticida, industrije... Najčešći štetni efekti konzumiranja neispravne vode su dugoročni. Ako ne čuvamo sebe, čuvajmo bar našu decu.
Ni arteški bunari nisu rešenje. Većina njih nije pod nadzorom, a u mnogima je i voda neispravna. To se posebno odnosi na opštinu Bogatić, gde arteški bunari nisu za upotrebu. Bar su ispitani. Da bi se dala preporuka za bilo koji arteški bunar, ili javnu česmu, mora biti pod redovnim nadzorom. Pošto to nije slučaj, ne mogu nijednu da preporučim. Preporučujem vodu iz gradskih vodovoda i toplo savetujem da se pregleda voda - ako je bistra i ako se od nje ne otruje odmah, ne znači da je ispravna.
Na kraju, podsetio bih na vodu sa vrednošću nitrata od 589mg/l. Da li ste sigurni da ne pijete takvu vodu?

Tekst pripremila: M. Filipović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa