27. april 2017.27. apr 2017.
ALEKSANDAR GLIŠIĆ SA PODMLATKOM

ALEKSANDAR GLIŠIĆ SA PODMLATKOM

Baba Marta poslala dedu Aprila

MRAZ OBRAO VOĆNjAKE

Temperature koje su bile ispod ili oko 0 stepeni celzijusa, različito su uticale u zavisnosti na voćnu vrstu i u zavisnosti od terena. Još uvek se ne znaju razmere štete
Ubilo da ne može dalje - komentar je proizvođača jagoda iz Pocerine. Niske temperature, sneg i na kraju golomrazica uništili su ovogodišnji rod voća. Najgore su prošla sela u Pocerini, koja su tradicionalno posvećena gajenju jagode ali ni mačvanski poljoprivrednici, voćari, nisu u boljoj poziciji. Šteta na terenu se tek sagledava a kada se preliminarno sabere biće – višemilionska u evrima! Stručnjaci šabačke Poljoprivredne stručne i savetodavne službe su u voćnjacima.
-Još uvek se ne znaju razmere štete koje su nastale. Temperature koje su bile ispod ili oko 0 stepeni celzijusa, različito su uticale u zavisnosti na voćnu vrstu i u zavisnosti od terena. Trenutno je mnogo više oštećenja u ravničarskim krajevima, odnosno u predelu Mačve, najviše oštećenja je na jagodi jer su temperature išle oko -3 stepena celzijusa tako da su ne samo prizemni mrazevi bili već i na većoj visini, odnosno do dva metra. Već imamo informacije iz Zminjaka, Lipolista, Majura, Duvaništa, znači ceo taj potez. Ima sa terna informacija da su izmrzli plodovi višnje, trešnje, šteta je i na šljivi i nešto manje na jabuci i krušci, kaže stručnjak PSSS Sreten Jocković.
Veličina oštećenja zavisi od konfiguracije terena ali je prosečno do 30 posto dok je na jagodi već oštećenje 50 i čak 70 posto. U Pocerini, u zavisnosti od nagiba i ekspozicije, odnosno da li je jagoda na vrhu ili u kotlinskom delu različita su oštećenja. Ko ju je pokrio agril-folijom uspeo je da je očuva od mraza. Kod jagode folija doprinosi i da 3–4 dana ranije dospeva.
Ratarske kulture su bolje podnele golomrazicu, tvrde stručnjaci. Kiša je čak i godila usevima.
-Više ćemo znati tokom nedelje kada se vreme stabilizuje i kada temperature počnu da rastu. Tada ćemo videti kolike su štete. Uglavnom možemo reći da na strnim žitima neće biti oštećenja, ne očekujemo ni na kukuruzu. S obzirom da je pšenica u toj fazi da zaostaje u porastu, i da je sada u fazi u kojoj je već trebala da bude, ona bi verovatno pretrpela neka oštećenja u smislu poleganja gde je došlo do većih padavina odnosno u višim brdskim predelima. S obzirom da nije u fazi tolikog porasta onda ne očekujemo da će biti oštećenja. Pošto je to biljka iz porodice trava a trave su otpornije na niske temperature ne očekujemo štetu. Kod ostalih useva, poput soje i uljanih biljaka tipa suncokreta, očekujemo oštećenja. Očekuje se šteta i na terenima gde je došlo do zadržavanja vode, u depresijama i nižim terenima. Tu će doći do oštećenja i oštećenja posebno u fazi klijanja jer je došlo do propadanja klice. Uglavnom padavine su dobrodošle ali nisu niske temperature jer su zaustavile faze porasta i nicanja useva koji su posejani. Ako su na tim parcelama, a to se može izlaskom na teren uvideti, možda uraditi presejavanje, naglašava stručnjak PSSS Svetlana Zlatarić.
U Slepčeviću, tradicionalno okrenutom gajenju bostana, kažu da su dobro prošli. Većina bostana je „u tunelima“ tako da je za mraz ostao nedostupan.
-Gajim lubenice na oko 2,7 hektara i mogu reći da smo dobro prošli. Bostan je jako osetljiv ali je sada u fazi da se nalazi u tunelima gde je temperatura značajno viša od spoljašnje. U selu je preko 120 hektara pod lubenicom i mislim da će ove godine nama biti veći problem plasman nego ove vremenske turbulencije. Godišnje proizvedem oko 300 tona i znam koliko je to teško plasirati, i zaraditi neki dinar, kaže Aleksandar Glišić.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa