27. april 2017.27. apr 2017.
VAKCINE BEZBEDNIJE NEGO  RANIJE
EVROPSKA NEDELjA IMUNIZACIJE

VAKCINE BEZBEDNIJE NEGO RANIJE

Pogoršana epidemiološka situacija sa malim boginjama. Posledice delovanja antivakcinalnog lobija. Da li vakcine izazivaju autizam i dečju paralizu? Pad obuhvata vakcinisane dece u Srbiji. U Mačvanskom okrugu najgora situacija u Šapcu i opštini Bogatić
Od 24. do 30. aprila obeležava se Evropska nedelja imunizacije. Ovogodišnja kampanja pod sloganom “Vakcine štite”, apeluje na roditelje da zaštite svoju decu. Posledice određenih bolesti daleko su teže od eventualnih neželjenih posledica vakcinacije. Na temu imunizacije razgovarali smo sa epidemiologom dr Nebojšom Sofranićem.
Cilj sistematske obavezne imunizacije je da 95% dece bude vakcinisano?
- Bitno je da pronađemo decu iz marginalizovanih populacija, što znači decu romske populacije, kao i onu koja menjaju mesto stanovanja. Stavljamo akcenat na dve vakcine – protiv dečje paralize i malih boginja. Na putu smo eliminacije dečje paralize zahvaljujući dobrim obuhvatom petovalentne vakcine u svetskim razmerama. Pre dve godine je pogoršana epidemiološka situacija malih boginja na području cele Srbije i Mačvanskog okruga. To je posledica antivakcinalnog lobija koji je poslednjih godina bio agresivniji.
Krajem devedesetih u jednoj studiji je objavljeno da vakcina ima veze sa autizmom?
- Posle te studije, urađeno je desetak studija koje su opovrgle vezu vakcina protiv morbile sa autizmom, međutim ta prva je imala veći utisak na javnost nego svi kasniji demanti. Sigurno je da su moguće neželjene reakcije posle vakcinacije, naročito žive. Ali, bilo koja neželjena reakcija je manje opasna od kliničkog toka morbila izazvanih divljim virusom, gde dolazi do upale mozga, a mogući su i smrtni slučajevi. Antivakcinalni lobi je ojačao na svetskim razmerama.
Bilo je slučajeva da je polio vakcina izazvala dečju paralizu?
- Da, ali to su izuzeci u odnosu na ogroman broj dece, koji je vakcinisan i gde je sprečena dečja paraliza. Znači, moguće je da se to dogodi. Zato u razvijenijim zemljama postoje fondovi za nadoknadu štete, gde je potvrđeno da je komplikacija zaista povezana sa vakcinom. Očekivane neželjene reakcije posle vakcine, crvenilo, otok, i bol na mestu uboda, prolaze u toku dva dana. Očekivana reakcija je i blaga forma bolesti protiv koje se vakciniše, jer je neuporedivo blaža reakcija na virus bolesti koji je u vakcini, koji je ubijen, ako je vakcina mrtva, ili oslabljen, ako je živa. Neuprediva je razlika mogućih oboljenja sa vakcinalnim virusom, u odnosu na divlji virus u populaciji.
Kakva je situacija sa obuhvatom vakcinisane dece u Srbiji i Mačvanskom okrugu?
- U toku prošle godine došlo je do pada obuhvata u Srbiji. Mačvanski okrug ima obuhvat iznad proseka, ali nije svuda isti. Najlošiji je na području grada Šapca i opštine Bogatić. Od devedeset i petoro dece koja nisu vakcinisana na području Mačvanskog okruga, šezdeset osmoro je iz Šapca. Pored obuhvata, značajna je i pravovremenost vakcine. Predviđeno je da petovalentnu vakcinu u tri doze deca prime u roku od šest meseci, a pravovremena vakcina protiv morbila je do petnaestog meseca. Na nivou Mačvanskog okruga 62% dece prvovremeno primi vakcinu, a na području Šapca 46%. Kod privremenih kontraindikacija, daje se posle optimalnog perioda.
Srbija uvozi vakcine koje je nekada proizvodio Torlak?
- Nažalost, Torlak više nije ono što je nekad bio. Još uvek proizvodi vakcine protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa i velikog kašlja. Ono što više ne radi je vakcina protiv dečje paralize. Pre nekoliko godina je radio i vakcinu protiv gripa, koja je bila celovirusna, a poslednjih desetak godina se daju takozvane cepane vakcine, koje uvozimo. Posle raspisivanja tendera, stručna komisija odlučuje koje ćemo vakcine uvesti. Troškove snosi Republički fond za zdravstveno osiguranje.
U obaveznom programu vakcinacije nemamo prevenar vakcinu protiv pneumokoka i vakcinu protiv varičele?
- Prevenar vakcina je novijeg datuma. Trebalo bi da uđe u obavezan kalendar vakcinacije, jer se pokazala dosta dobrom, u smislu smanjenja invazivnih oboljenja kod male dece. Pneumokokna vakcina je u planu, ali za sada je nekim slojevima stanovništva nedostupna. Daje se na osnovu kliničkih indikacija, ostali moraju da je kupe. Ove godine još uvek nije ušla u program, s obzirom da bi to predstavljalo dodatni materijalni izdatak za Republički fond zdravstvenog osiguranja. Protiv varičele kod nas nije predviđena vakcina, ni obaveznim programom, ni prema indikacijama.
Da li je danas vakcinacija sigurnija nego nekada?
- Napretkom tehnologije, vakcine su postale bezbednije. Uz svaku dopremu vakcine, dobijamo i atest da je bezbedna i imunogena, vodi se više računa nego ranije.
Obaveza Pedijatrijske službe je da radi reviziju vakcinalne kartoteke, što znači da svu decu koja su doseljena uvode u kartone i da ponovo pozivaju onu koja se nisu odazvala. Pored njihove revizije, ZZJZ radi reviziju na kraju svake godine i početkom naredne. Upoređuje se vakcinisani od planiranog broja dece. Smatra se da je taj procenat zadovoljavajući kad pređe 95%. Ispod tog obuhvata, obaveza zdravstvene službe je da ponovo poziva decu, a ako se uporno ne odazivaju, spisak roditelja koji nisu doveli decu prosleđuje se sanitarnom inspektoru.

Do 1. juna svih osam Domova zdravlja u Mačvanskom okrugu trebalo bi da nam dostave spisak naknadno imunizovane dece, koji mi šaljemo Batutu. To se zove vakcinacija propuštenih prilika.
M.F.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa