18. maj 2017.18. maj 2017.
EKONOMSKI BAROMETAR

Gladni, siromašni i milijarderi

Da počnemo sa gladnima. Piše da je danas u svetu neuhranjenih oko 800 miliona, ili 11 odsto ukupne svetske populacije. Od toga u zemljama u razvoju(ZUR) živi oko 98 posto. Svakog dana zbog gladi i neuhranjenosti umire oko 20 hiljada ljudi, od toga oko 16 i po hiljada dece mlađe od 5 godina. Istovremeno se godišnje proizvodi dovoljno hrane za ceo svet. Pri čemu se baca 1,3 milijarde tona hrane. Procenjuje se da se da samo u Americi godišnje baci oko 220 miliona tona hrane, vrednosti 50 milijardi dolara. Da paradoks bude veći, u poslednjih četvrt veka(od 1990.godine), broj neuhranjenih i izuzetno siromašnih ljudi je prepolovljen, a svakog dana umire 17 hiljada dece manje nego “devedesetih”. Zašto svet i Ujedinjene nacije ne mogu da ove milijarde tona bačene hrane prebace u Podsaharsku Afriku i druge “gladne” regione, teško je odgovoriti. Očigledno su hrana i nafta, “ključne reči”za funkcionisanje i opstanak savremenog sveta. Uključujući glad i ratove. Možda je ujedinjena Evropska unija “ključ” kako da i oni siromašni postanu bogatiji i žive pristojno.
Tako stižemo do siromašnih, gde i mi spadamo. Jedini i glavni cilj treba da nam bude da stignemo 2008.godinu. Po BDP (bruto domaćem proizvodu) smo je konačno prestigli za 1,2 odsto. Po javnom dugu je nećemo stići narednih 20 godina (24,8 milijardi evra, ili 73 posto u odnosu na BDP, prema “nestvarnih” 8,8 milijardi ili 28,9 posto BDP). Konačno, po prosečnim platama i penzijama, smo još daleko. Penzije bolje da ne pominjemo (sada 186, a 2008. godine 217 evra). Prosečna plata u martu ove godine od 383 evra je još 5 procenata manja od 402 evra u 2008.godini. Poređenje kupovne snage (koliko prosečnih plata treba za jednu prosečnu potrošačku korpu) je još nepovoljnije. Za pokriće prosečne potrošačke korpe(oko 560 evra) u februaru ove godine, bilo je potrebno 1,47 prosečnih plata, a u 2008.godini 1,32. Što znači da je realna kupovna moć pala za “opasnih” 11 posto. Koliko smo siromašni pokazuje i struktura prosečne potrošačke korpe, u kojoj hrana i komunalije učestvuju sa oko 60 odsto. Za sve ostalo – alkohol i duvan, odeću i obuću, lekarske preglede i lekove, prevoz, rekreaciju i kulturu… ostaje 40 posto. Ako porodica ima manje od 335 evra(60 posto od prosečne potrošačke korpe), nema ni za hranu i komunalije. Izvršitelji su pred vratima. Ostaje selo, dopunski rad, kreditne kartice, čekovi i dozvoljeni minus.
Elem, u proseku smo siromašni. Kancelarija Evropske mreže za borbu protiv siromaštva na međunarodni dan borbe protiv siromaštva 17.10.2016.godine je saopštila da je stopa rizika od siromaštva u Srbiji 25,4 posto, dok je najveća za porodice sa 2 odrasle osobe i 2-3 dece(35,8 posto) i samohrane roditelje(35,4 posto). Vlada je zvanično saopštila da u grupu relativno siromašnih spada oko 2,5 miliona građana sa prihodom po članu domaćinstva ispod 15 hiljada dinara, dok u grupu apsolutno siromašnih sa prihodom po članu domaćinstva manjom od 9 hiljada dinara spada oko 800 hiljada građana, ili 11 posto ukupnog stanovištva(svaki deveti građanin). Država u socijalnu zaštitu izdvaja blizu 100 milijardi dinara, što u masi nije malo, ali po pojedincu je minimalno. Za čitav mesec 5 hiljada, ili 167 dinara po danu.
Da na kraju ne zaboravimo ni regionalni aspekt. Što južnije, to tužnije. Ako je prosečna stopa rizika za Srbiju 25,4 posto, ona je u Tutinu 66, u Istočnoj i Južnoj Srbiji od 50 do 60, a u Novom Beogradu 4,8 posto. Isto tako, ako za pokriće prosečne potrošačke korpe danas u Srbiji treba 1,47 prosečna plata, regionalni raspored je “šarolik”. U Beogradu treba 1,24, Smederevu 1,26, a u Valjevu 1,68 i Leskovcu 1,68 prosečne plate.
Na kraju nam ostaju milijarderi. Sve ih je više. Trenutno oko 2.400 koji raspolažu sa 3,9% ukupnog svetskog bogatstva, odnosno 7,7 triliona USD(7.700 milijardi USD), što je jednako ukupnom BDP Nemačke i Japana, treće i četvrte ekonomske sile sveta. Ili u procentima: Evropa 33, Azija 25, Amerika 26 i kod ostatka sveta 16 odsto. U Evropi ih je najviše u Nemačkoj i Britaniji sa po 120, pa u Rusiji sa blizu 100. Na vrhu liste je Amerikanac Bil Gejts sa 86 milijardi dolara (2,3 BDP Srbije), dok najbogatiji Rus raspolaže sa 18,4 milijarde USD(oko 50% BDP Srbije). U našem okruženju, kad se izuzmu “svetski a naši”(tipa Ceptera u Srbiji, Lukšića i Matešića u Hrvatskoj, koji raspolažu imovinom od 5 do 15 milijardi dolara), najbogatiji raspolažu čistom imovinom od oko pola milijarde dolara. U Srbiji Miodrag Kostić 520, Miroslav Mišković 500, u Hrvatskoj Ivica Todorić 499 i Emil Tedeski(Atlantik grupa) 208 miliona dolara.
Pa dokle ko stigne.
Dragan Vujadinović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa