6. jul 2017.6. jul 2017.
KAKO JE BITI RADNIK NA PLUS 40

LETNjE NEPOGODE

Visoke temperature ne donose nam samo uživanje u letnjim danima na plažama i bazenima. Nelagodnosti usled velikih vrućina najviše osećaju građevinski radnici, roštiljdžije, poljoprivredni radnici i svi oni koji moraju zbog radnih obaveza da budu izložni suncu. Osim njih, tu su i ljudi koji rade u nepovoljnim uslovima u firmama pod čime podrazumevamo rad u neklimatizovanim prostorijama. Kada temperatura vazduha u letnjim mesecima prelazi 40 stepeni smatra se da zaposleni koji obavljaju poslove na otvorenom, rade u nepovoljnim radnim uslovima što može negativno da utiče na njihovo zdravlje.
Poslodavci su dužni da primenjuju Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu, kao i podzakonske propise. Njima se definiše da u toku rada na gradilištu metode rada i aktivnosti, kao i fizička opterećenja zaposlenog moraju biti određeni prema temperaturi okoline, kao i da zaposleni moraju biti zaštićeni od štetnog dejstva atmosferskih uticaja na njihovu bezbednost i zdravlje. To podrazumeva i izbegavanje rada u najtoplijem delu dana, tačnije od 11:00 do 16:00 časova, ako to dozvoljava proces rada. Zatim, organizovanje rada po smenama, uvođenje dodatne radne snage, preraspodelu poslova tako što se teži deo posla radi u hladnijem delu dana, češće pauze uz obezbeđivanje velike količine vode i bezalkoholnih napitaka.
Ukoliko firme ne poštuju propise, zaposleni u firmama koje imaju sindikat, ovaj problem mogu rešiti. Dovoljno je da od sindikata zahtevaju da upute Dopis sa zahtevom da u kratkom roku temperature i ostali parametri u radnim prostorijama budu u skladu sa propisima. Ukoliko poslodavac to ne učini, sindikat treba da se obrati nadležnoj inspekciji. U zavisnosti od toga šta bude preduzeto, zaposleni će zaključiti da li stvarno imaju sindikat ili samo neku grupu koja sebe zove sindikatom. U firmama u kojima ne postoji sindikat zaposleni sve to mogu lično zahtevati, pojedinačno ili grupno. Inspekciji rada mogu da se obrate anonimno, a ona je dužna da i po tome postupa i da čuva anonimnost prijave.
Rad u restoranima, na građevini i u poljoprivredi čine nam se gotovo nemogući po ovim klimatskim uslovima. Međutim, tu su i hladnjače, kao i rad u cvećarama koji nije ni malo prijatan u letnjem periodu.
- Ne zna se šta je za cvećare gore. Da li zima ili leto. Leti temperatura cveća ne sme da prelazi 16 stepeni. Zamislite kada u toku dana izađete iz prostorije u kojoj je 16 na 40 stepeni. Vama, dok su napolju svi u šortsevima i majicama na bretele, treba pola sata da se u dukserici sa kapuljačom zagrejete. Da zanemarimo činjenicu da sve to trpite dok cveće propada jer posla u toku leta u cvećarama najmanje ima - istakla je dugogodišnja cvećarka iz Šapca.
Koliko je rad u voćarstvu težak, svedoči nam izjava sagovornice koja egzistira od berbe jagoda.
- Radimo od sedam do pet, nekada i do šest ili sedam. Zavisi koliko nas ima i koliki je obim posla. Imamo pauzu za doručak i ručak, ali ne mogu reći da su uslovi sjajni. Prvo, izloženi ste suncu po ceo dan, a drugo trpite bolove u kičmi usled savijanja, koje je neophodno da biste ubrali plod. Dnevnica je korektna, ali da mogu da radim nešto drugo, ne bih se ovim bavila - istakla je naša sugrađanka.
Dugogodišnji kuvar, zaposlen trenutno u restoranu “Stara Krčma”, otkriva nam svoja iskustva.
-Vreme pretpostavljam da nikom ko radi u toku leta nije prijatno, ali iskreno rečeno, godine su učinile svoje, tako da sam jednostavno navikao. Prostor u kojem radim nije klimatizovan, a radno vreme mi je 8 sati bez pauze. Kada nema posla iskoristim priliku da se odmorim – navodi Rajko Vasić.
Prema izjavama naših sagovornika možemo da zaključimo da leto i nije tako sjajno kako nam se čini u toku zime dok ga željno dočekujemo. Problem postoji, ali nije nerešiv. Dok poslodavci ne smisle način da olakšaju svojim radnicima posao, ostaje nam samo da se što više pridržavamo saveta lekara. Zdravstveni problemi koji se mogu javiti prilikom rada na velikim vrućinama su: dehidratacija, sunčanica, toplotni osip, toplotni grčevi, toplotna iscrpljenost i toplotni udar. Tu je i masa kožnih pojava koje se usled velikih sunčevih zraka pojavljuju na našim telima, koje mogu izazvati dodatne komplikacije. Stoga, lekari preporučuju da se strogo čuvamo visokih temperatura, pijemo što više tečnosti i koristimo kremu sa zaštitnim faktorom, bili na plaži ili u gradu. Posebnu pažnju treba da obrate hronični bolesnici sa povišenim krvnim pritiskom, srčanim oboljenjima i astmom.
K. Jekić

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa