STANOVNIŠTVO, UŠORAVANjE I RANA DOSELjAVANjA U MAČVU (3)
SVEDOČANSTVO MRTVIH REKA I BARA
Čovek sa čovekom ne može se ujediniti. Generacije se ne mogu razumeti. Prošlost i budućnost ne mogu se povezati preko sadašnjosti. Mačva je puna istorijskih tajni, piše Tomislav Arsenović u predgovoru knjige “Mačva, istorija, stanovništvo” Milivoja Vasiljevića
Arheolog Milivoj Vasiljević je bio na čelu istraživačkog tima koji je 1978, 1979. i 1980. godine obavio i objavio ispitivanja o ranim doseljavanjima stanovništva u Mačvu za 35 naselja. Ona danas pripadaju različitim administrativnim celinama.
U predgovoru Vasiljevićeve knjige “Mačva, istorija, stanovništvo” piše da je najveća srpska ravnica prvo bila Močva (močvarna).
“Župa se zvala Bitva, a glavni grad Mačo. Današnje mrtve reke i bare ostale su da svedoče o tome.
Bitva reka, Crna bara, Bela bara, Duga bara, Studena bara, Široka bara...
Doseljenici su doneli imena potesa.
Aluge, Avlije, Ambarine, Bitva, Bisage, Bubanja, Busije, Budžaci...
Doseljavanja u 18 veku: Badovinci
U Badovince su se iz Crne Gore u 18 veku doselili Aćimovići. Od njih postaše Ilijaševići. Oni su od roda Rojevića iz okoline Nikšića. Isti su sa Savićima u Prnjavoru, Glišićima u Brankovini i Amajlijama u Semberiji.
Iz Hercegovine su doseljeni Jevtići. Stigli su iz okoline Nevesinja. Ima ih u Zminjaku i Bogatiću. Tovilovići, Petrušići i Popovići u Badovincima su jedan rod i slave Svetog Jovana. Garibovići su se ranije prezivali Jeremići. Kokotovići su iz okoline Nevesinja. Rosići i od njih Dugonjići, Živojinovići, Popadići i Stankovići dva u Zminjaku.
Iz Bosne su došli Birčakovići iz Birača, Vučkovići, Markovići, Matići, Mišići, Vasiljevići, Ilići, Pavlovići.
Iz Semberije su, prema istom izvoru ( knjiga Milivoja Vasiljevića “Mačva, istorija, stanovništvo”) prešli Drinu Budalići i od njih postali Poštići, koji su od roda Milinkovića iz Amajlija. Gavrići su isti rod sa Pandurovićima, Šarčevićima. Guconjići, Ančići, ranije su se prezivali Ristići su od roda Crnogorčevića i isti su sa Gavrilovićima u Amajlijama i Negićima u Dvorovima, Milosavljevićima i Milovanovićima u Glogovcu, Golubovićima i Pavlovićima u Sovljaku i Pelićima u Salašu Crnobarskom. Prvi su bili nastanjeni u Crnoj Bari.
Od Bijuklića iz Užičke Crne Gore nastali su Isakovići, Jakšići, Jankovići, Pakići, Paunići i Smiljanići u Belotiću.
Vračarići su došli zajedno sa Bijuklićima iz istog mesta. Bajunovićima je staro prezime Stepanovići i doseljeni su iz Bajine Bašte. Erdevički su došli iz Srema, a staro prezime im je bilo Pevačevići iz Erdevika.
Birovljevići, Maštrapovići su doseljeni od banovačkih. Arnautovići su od roda Vukmanovića i doseljeni su iz Podgorine. Đurići iz Batalaga u Tamnavi. Cvetuljci su od roda Đapića, doseljeni iz Cvetulje u Jadru. Od njih su Tanasići dva, Horvatovići (doseljeni iz Hrvatske).
U Banovom Polju
početkom 18 veka
doseljeničko kolo
poveli Dakići
Kad je reč o Banovom Polju iz Hercegovine su u 18 veku doseljeni Dakići i isti su sa Daničićima u Bogatiću. Pre su se zvali Stanojevići, a jedan su rod sa Maletićima u Bogatiću (Đuđići, Dabići, Vukovići) Budimirovićima i Vitorovićima u Glušcima te Panićima i Božjakovićima (Šerbići) u Noćaju.
Jovičići i Stančetići su od Nevesinja, a od njih su Jokići u Bogatiću, Jokići (jedan) Grujići u Klenju i Jokići u Radenkoviću.
Iz Bosne su došli Banovci, Ljubinkovići, Pantelići, Nikolići (od njih Sofrići) i Đakovići.
Ćosići su jedan rod sa Ćosićima u Dublju i Simići.
Iz Semberije su došli Pajčići i isti su rod sa Đurkovićima u Dublju. Aćimovići su iz sela Vrbića u Rađevini. Jovanovići iz Gornjeg Dobrića u Jadru i isti su sa Jovanovićima u Drenovcu. Raševići su iz Velikog Sela u Jadru i isti su sa Čugurovićima u Ribarima. Maštrapovići su prešli iz Srema.
Stankovići na čelu
kolone u Belotiću
Belotićki Stankovići vode poreklo od Stanka doseljenog iz Gornje Sipulje u Jadru. Od njih su Arnautovići (dva) u Badovincima.
Smiljanići u Belotiću potiču od Bijuklića u Badovincima, a sadašnje ime po pisanju Milivoja Vasiljevića dobili su po Smiljani, majci prote Nikole ustaničkog vođe.
Josipovići i Miškovići su jedan rod, kao i Vasići, Milinkovići, Đurđevići i Jerotići.
Vujčići-Vujičići su doseljeni iz Nevesinja u Hercegovini. Stekići su rod sa Erićima u M. Metkoviću i Nikolićima (dva) u Štitaru. Doseljeni su iz Hercegovine. Mitrovići i Ćirići su jedan rod i doseljeni su iz Jadra. Nikolići su došli iz Bosne i isti su rod sa Nikolićima u Banovom Polju i Glogovcu.
Bogatić dobija nove
stanovnike u 18 veku
Iz Crne Gore došli su Davidovići i Lovčevići. Oni su jedan rod sa Radukićima u Dublju. Drmanovići su ime dobili po Drmanovini, oblasti užičke Crne Gore. Devet sinova Martinovića došli su u Bogatić iz Jarebica u Jadru.
Arsenoviće je doselio Arsen sa ženom Ranđijom. Šendekovića je prvo bilo u Radenkoviću. Jovići iz današnjeg sedišta opštine Bogatić su isti rod sa Jovićima u Crnoj Bari i Noćaju. U istom periodu u Bogatić se doselilo i više porodica Ljubanića.
Berići su došli iz Hercegovine. Od njih su nastali Sinđelići, Munjići i Kevići. Odmah potom u ovaj kraj dolaze Maletići, a od njih Dabići, Đuđići, Vukovići, Daničići.
Dukići su od Kamenih Korita. Staro ime za Puziće je Butrići. Od njih su Vukomanovići i Manjići. Jokići su iz okoline Nevesinja. Kovačevići su došli za njima.
Iz Bosne su doseljeni Đevići, Petrovići i Đonlići. Iz Semberije su Ulardžići. Od Kovića je bio čuven Mihailo, buljubaša mačvanskog vojvode Čupića.
Aćimovići su poreklom iz Osečine. Gajići i od njih Pejdići od roda su Perovića iz Hercegovine. Jurišići su od onih iz Crne Bare, a Kneževići iz Crne Gore i Šumanskih.
U predgovoru Vasiljevićeve knjige “Mačva, istorija, stanovništvo” piše da je najveća srpska ravnica prvo bila Močva (močvarna).
“Župa se zvala Bitva, a glavni grad Mačo. Današnje mrtve reke i bare ostale su da svedoče o tome.
Bitva reka, Crna bara, Bela bara, Duga bara, Studena bara, Široka bara...
Doseljenici su doneli imena potesa.
Aluge, Avlije, Ambarine, Bitva, Bisage, Bubanja, Busije, Budžaci...
Doseljavanja u 18 veku: Badovinci
U Badovince su se iz Crne Gore u 18 veku doselili Aćimovići. Od njih postaše Ilijaševići. Oni su od roda Rojevića iz okoline Nikšića. Isti su sa Savićima u Prnjavoru, Glišićima u Brankovini i Amajlijama u Semberiji.
Iz Hercegovine su doseljeni Jevtići. Stigli su iz okoline Nevesinja. Ima ih u Zminjaku i Bogatiću. Tovilovići, Petrušići i Popovići u Badovincima su jedan rod i slave Svetog Jovana. Garibovići su se ranije prezivali Jeremići. Kokotovići su iz okoline Nevesinja. Rosići i od njih Dugonjići, Živojinovići, Popadići i Stankovići dva u Zminjaku.
Iz Bosne su došli Birčakovići iz Birača, Vučkovići, Markovići, Matići, Mišići, Vasiljevići, Ilići, Pavlovići.
Iz Semberije su, prema istom izvoru ( knjiga Milivoja Vasiljevića “Mačva, istorija, stanovništvo”) prešli Drinu Budalići i od njih postali Poštići, koji su od roda Milinkovića iz Amajlija. Gavrići su isti rod sa Pandurovićima, Šarčevićima. Guconjići, Ančići, ranije su se prezivali Ristići su od roda Crnogorčevića i isti su sa Gavrilovićima u Amajlijama i Negićima u Dvorovima, Milosavljevićima i Milovanovićima u Glogovcu, Golubovićima i Pavlovićima u Sovljaku i Pelićima u Salašu Crnobarskom. Prvi su bili nastanjeni u Crnoj Bari.
Od Bijuklića iz Užičke Crne Gore nastali su Isakovići, Jakšići, Jankovići, Pakići, Paunići i Smiljanići u Belotiću.
Vračarići su došli zajedno sa Bijuklićima iz istog mesta. Bajunovićima je staro prezime Stepanovići i doseljeni su iz Bajine Bašte. Erdevički su došli iz Srema, a staro prezime im je bilo Pevačevići iz Erdevika.
Birovljevići, Maštrapovići su doseljeni od banovačkih. Arnautovići su od roda Vukmanovića i doseljeni su iz Podgorine. Đurići iz Batalaga u Tamnavi. Cvetuljci su od roda Đapića, doseljeni iz Cvetulje u Jadru. Od njih su Tanasići dva, Horvatovići (doseljeni iz Hrvatske).
U Banovom Polju
početkom 18 veka
doseljeničko kolo
poveli Dakići
Kad je reč o Banovom Polju iz Hercegovine su u 18 veku doseljeni Dakići i isti su sa Daničićima u Bogatiću. Pre su se zvali Stanojevići, a jedan su rod sa Maletićima u Bogatiću (Đuđići, Dabići, Vukovići) Budimirovićima i Vitorovićima u Glušcima te Panićima i Božjakovićima (Šerbići) u Noćaju.
Jovičići i Stančetići su od Nevesinja, a od njih su Jokići u Bogatiću, Jokići (jedan) Grujići u Klenju i Jokići u Radenkoviću.
Iz Bosne su došli Banovci, Ljubinkovići, Pantelići, Nikolići (od njih Sofrići) i Đakovići.
Ćosići su jedan rod sa Ćosićima u Dublju i Simići.
Iz Semberije su došli Pajčići i isti su rod sa Đurkovićima u Dublju. Aćimovići su iz sela Vrbića u Rađevini. Jovanovići iz Gornjeg Dobrića u Jadru i isti su sa Jovanovićima u Drenovcu. Raševići su iz Velikog Sela u Jadru i isti su sa Čugurovićima u Ribarima. Maštrapovići su prešli iz Srema.
Stankovići na čelu
kolone u Belotiću
Belotićki Stankovići vode poreklo od Stanka doseljenog iz Gornje Sipulje u Jadru. Od njih su Arnautovići (dva) u Badovincima.
Smiljanići u Belotiću potiču od Bijuklića u Badovincima, a sadašnje ime po pisanju Milivoja Vasiljevića dobili su po Smiljani, majci prote Nikole ustaničkog vođe.
Josipovići i Miškovići su jedan rod, kao i Vasići, Milinkovići, Đurđevići i Jerotići.
Vujčići-Vujičići su doseljeni iz Nevesinja u Hercegovini. Stekići su rod sa Erićima u M. Metkoviću i Nikolićima (dva) u Štitaru. Doseljeni su iz Hercegovine. Mitrovići i Ćirići su jedan rod i doseljeni su iz Jadra. Nikolići su došli iz Bosne i isti su rod sa Nikolićima u Banovom Polju i Glogovcu.
Bogatić dobija nove
stanovnike u 18 veku
Iz Crne Gore došli su Davidovići i Lovčevići. Oni su jedan rod sa Radukićima u Dublju. Drmanovići su ime dobili po Drmanovini, oblasti užičke Crne Gore. Devet sinova Martinovića došli su u Bogatić iz Jarebica u Jadru.
Arsenoviće je doselio Arsen sa ženom Ranđijom. Šendekovića je prvo bilo u Radenkoviću. Jovići iz današnjeg sedišta opštine Bogatić su isti rod sa Jovićima u Crnoj Bari i Noćaju. U istom periodu u Bogatić se doselilo i više porodica Ljubanića.
Berići su došli iz Hercegovine. Od njih su nastali Sinđelići, Munjići i Kevići. Odmah potom u ovaj kraj dolaze Maletići, a od njih Dabići, Đuđići, Vukovići, Daničići.
Dukići su od Kamenih Korita. Staro ime za Puziće je Butrići. Od njih su Vukomanovići i Manjići. Jokići su iz okoline Nevesinja. Kovačevići su došli za njima.
Iz Bosne su doseljeni Đevići, Petrovići i Đonlići. Iz Semberije su Ulardžići. Od Kovića je bio čuven Mihailo, buljubaša mačvanskog vojvode Čupića.
Aćimovići su poreklom iz Osečine. Gajići i od njih Pejdići od roda su Perovića iz Hercegovine. Jurišići su od onih iz Crne Bare, a Kneževići iz Crne Gore i Šumanskih.
Lj.Đ.
Najnoviji broj
25. april 2024.
