15. februar 2018.15. feb 2018.
Kultura sećanja
Profesor doktor Eliezer Papo posetio Šabac

Kultura sećanja

Profesor doktor Eliezer Papo u ponedeljak posetio je Šabac i tom prilikom u Muzeju šabačkih Jevreja postavio mezuzu, nakon čega je održao predavanje o umetnosti i tradiciji sefardskih Jevreja.
Na vratima nekadašnje sinagoge postavljena je mezuza, simbol svake jevrejske kuće i hrama, a sadrži svitak sa ispisanom molitvom za dobrobit i blagostanje.
-Imamo izuzetnu čast da je profesor doktor Eliezer Papo u Šapcu. On je predavač na Univerzitetu u Negibu i nerezidentalni je rabin za Bosnu i Hercegovinu. Zamolili smo ga između ostalog da postavi mezuzu na ulazna vrata u sinagogu – naveo je Branislav Stanković, kustos istoričar.
Kuća molitve za Jevreje nema samo religijski karakter, ona je zbornica, učilište, sklonište i mesto okupljanja članova zajednice. Prostor stare šabačke sinagoge iz 19. veka rekonstruisan je i adaptiran u Muzej šabačkih Jevreja krajem protekle godine u okviru projekta “Eureka”.
-Kultura sećanja je izuzetno važna tema kulturne politike grada Šapca. Muzej šabačkih Jevreja je formiran zbog toga da bi se kontinuirano bavili proučavanjem i održavanjem sećanja na jevrejsku zajednicu u Šapcu koja je zajedno sa nama stvarala mit o Malom Parizu. Uzbudljivom, inovativnom gradu Srbije – rekao je Igor Marsenić, član gradskog veća.
-Ovo je prvi put da dolazim u sinagogu nakon što je pretvorena u muzej. Ovo je jedna prelepa inicijativa da grad Šabac sačuva uspomenu na svoje građane Jevreje koji su stradali za vreme nemačke okupacije. Mali broj preživelih uspeo je da se prebaci u Izrael. Danas u Šapcu više nema Jevreja, ali grad se trudi da sačuva sećanje na njih – istakao je profesor Eliezer Papo.
Na održanom predavanju prisutni su mogli čuti više o sefardskoj kulturi, običajima i duhovite priče o Judejskom narodu.
-Srednjovekovna umetnost, kako jevrejska, tako hrišćanska i islamska mahom se vrti oko religije i ukrašavanja bogoslužbenih predmeta. Samim tim i sefardska umetnost se bazira na tome – rekao je profesor Eliezer Papo.
Jevreji u Srbiji prisutni su od izgnanstva sa Iberijskog poluostrva, a prvi zvanični podaci o stalno naseljenom Sefardu u našem gradu datiraju iz 1572. godine. Početkom 19. veka jevrejska zajednica u Šapcu postaje sve veća. Susret Srba i Jevreja dao je veliki doprinos napretku grada u svim domenima društvenog i kulturnog života. Pojedini pripadnici Mojsijeve vere svojim radom i stvaralaštvom su prevazišli granice Šapca. Avram Vinaver, Stanislav Vinaver, Oskar Davičo, Bata Koen, kao i mnogi drugi ostavili su dubok trag u istoriji i doprineli da srpska kultura bude ono što jeste danas. Ipak Drugi svetski rat zaustavio je razvoj i napredak jevrejskih zajednica širom Evrope. U tim teškim vremenima Šabac je pokazao da je grad otvorenog srca i primio 1.200 Jevreja iz Kladova. Novi stanovnici brzo su se integrisali u društvo, ali je nemačka okupacija prekinula suživot. U jesen 1941. godine veći deo Jevreja je odveden u logor i kasnije streljan. Tokom posleratnog perioda u Šapcu živele su samo dve jevrejske porodice i njihovi potomci napustili su grad 1992. godine, preselivši se u Izrael.
Sefarad na hebrejskom znači Španija, tako da se termin Sefardi u užem smislu odnosi na Jevreje koji su prognani 1492. godine sa Iberijskog poluostrva.

M.Ž.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa