22. februar 2018.22. feb 2018.
DOBRA ZIMA ZA DOBRE PČELARE
Pčelarstvo

DOBRA ZIMA ZA DOBRE PČELARE

Pčelari kažu da je prošla jesen bila bespašna i pčelinja društva se nisu adekvatno pripremila za zimu tako da pčelari koji nisu uneli dovoljne količine hrane imaju ove zime problema. Zima je bila jako topla i, iako je delovalo da će biti mala potrošnja hrane, društva stimulisana nekim ranim polenaricama počela su da unose polen već polovinom januara i početkom februara. Tako su i proširila leglo nešto više nego što bi trebalo za ovaj period godine, pa je i potrošnja hrane povećana. Najavljeni hladni talas je i najava pčelarima da obrate pažnju na količinu hrane u košnici.
-Većina pčelara zna kolike su potrebe u košnici, a to je 15-16 kilograma, a postoje SMS vage, metod dizanje košnica sa prednje i zadnje strane, onaj koji je iskusan može proceniti da li su količine dovoljne. Ako nisu, mora se izvršiti dodavanje ili pogača ili ramova koji su puni meda ili čist kristalisan med koji se na primer aplicira u ženskoj čarapi. Pored količine bitno je gde se hrana nalazi da ne bi došlo do uginuća a hrane ima. Dok su bili topli dani moglo se izvršiti pregled i pomeranje. Postoji količina meda koja uvek mora biti u košnici i to je nekih pet kilograma meda. I u teoriji i praksi se pominje taj biološki minimum i on služi pčelama da bi imale neku sigurnost i da bi počele adekvatno da se razvijaju. Veća količina meda služi eventualno kada su jake i oštre zime, i kada su razlike noćne i dnevne temperature velike. Pčele zagreju taj med tokom dana kada je temperatura veća i blaže su promene jer med akumulira toplotu tako da je i to vid preživljavanja tih jako hladnih noći. Tako funkcioniše hiljadama godina, savet je pčelara Branka Mijića, predsednika Udruženja pčelara iz Prnjavora.
Svako ko je zazimio sa potrebnim brojem pčela u košnici i dovoljnim količinama kvalitetne hrane, koji se nalazi na pravom mestu, nema potrebe da se brine. Ova zima je bila povoljna i mogle su pčele preneti eventualno neke količine hrane.
Udruženje je, već po tradiciji, zajednički posetilo Sajam pčelarstva u Beogradu. Brojna predavanja i novine u toj grani poljoprivrede privukle su pažnju pčelara, ali i onih koji su došli da vide i kupe kvalitetan med, cvetni prah, polen ili medovaču i suve šljive u medu. Sajmovi su i vid borbe protiv veštačkog meda jer, kako pčelari kažu, „ko jednom proba pravi med nikada ne konzumira med sumnjivog porekla“.
Moj savet
Branko Mijić savetuje da se SMS vage, koje su od skoro na srpskom tržištu, koriste samo jednom dnevno.
-Često pčelari, a naročito mlađi, koriste sistem da bi proveravali košnicu svakih sat vremena. Takva informacija je dovoljna za statistiku da se sobije jednom dnevno, a ako se preteruje uznemirava se društvo i dezorijentiše. Samo se setite šta se dešava sa radio aparatom kada stavite mobilni telefon pored njega i neko vas pozove. Isto je i u pčelinjaku. Takvu SMS vagu dovoljno je staviti na jedno ili dva mesta ali treba odabrati prosečnu košnicu. Mi pčelari smo, kao lovci i ribolovci, skloni da preuveličavamo, pa za uzorak uzimamo najbolju i desi se da umesto unosa od četiri kilograma ima šest, a to nije statistički validan podatak, kaže Mijić.
Jedna takva vaga košta između 200 i 330 evra, u zavisnosti od dodataka. Na našem tržištu su najčešće, a pokazalo se i najbolje, slovenačke.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa