22. februar 2018.22. feb 2018.
SVE PROLAZI, ŠAH JE VEČAN
DRAŠKO BEGUŠ - “STANOVNIK” IZ PARALELNOG ŠAHOVSKOG UNIVERZUMA

SVE PROLAZI, ŠAH JE VEČAN

Šah nije sport, daleko je od igre, nije ni nauka, nema bližu odrednicu, on je oblast za sebe. Opčinjava, nadahnjuje, smiruje i pravi buru emocija, u svojim kontrastima i neograničenim mogućnostima tvori magiju neuporedivu sa bilo čim. To dobro zna naš šahista, profesor Draško Beguš
Prohujali su milenijumi od kako je vladar Persije poželeo igru koja će spojiti razonodu i strateško razmišljanje, a kao odgovor, od učenjaka, dobio večnost popločanu sa 64 polja kojom hodi 32 figure. Nastao je šah! Možda je kreatoru na umu bila igra zabave, ali je genijalnost pokorila prvobitnu želju proizvevši nešto što je više od igre, svet za sebe, entitet između igre i nauke. Šah neko voli, neko ne, no kada obgrli nečju dušu, tu ostaje zauvek, vlada čovekom, dozvolivši da i on vlada njim. Šahista i šah (p)ostaju jedan drugom plemeniti sluga i prosvećen vladar..
- Šahisti su akteri nebrojeno anegdota. Znam za slučaj gde je jedan kolega krenuo na pijac, poslala ga je žena da kupi namirnice. Svratio je kod druga na partiju šaha. Vratio se posle 24 sata, potpuno nesvestan proteklog vremena, bez prestanka, pauze, sna, odmora, igrali su ljudi šah. Za njim je, posle prijave nestanka, tragala i policija. No, vreme je prestalo da postoji, šah je postao sve. Mirno je spustio ceger i namirnice kupljene prema uputstvima, nesvestan gde je nastao problem – prepričava nam jedan od vodećih šabačkih šahista, profesor u Šabačkoj gimnaziji Draško Beguš, naš gost koji je pokušao da približi tu magiju koja ga je osvojila još kao malo dete.
- Otac i komšija su imali sesije čitave, višednevne partije u nastavnicima, a ja sam posmatrao preko stola i trudio se da učim i upijam. U šestoj godini sam izazvao oca, gubio sam, plakao. Zahvalan sam mu što me nije puštao. Terao sam sebe da učim, da istrajem i u 12. godini pobeđivao. Tih godina sam debitovao i za “Temnić” Varvarin, pobedio u prvoj partiji u Jagodini. Igrao sam i Drugu ligu SFRJ, u Šapcu i Vladimircima drugi rang Srbije, sada sa Vladimircima pokušavamo da dođemo do Premijer lige.
Kroz portal znatiželje i fascinacije stupio je u paralelni šahovski univerzum. Drevna igra je protkala celokupno Draškovo biće, a najteže je, u iskrenoj posvećenosti, naći reči koje bi mogle opisati šta je izgradilo tu večnu sponu.
- Na jednoj strani treba biti pažljiv, skoncentrisan, pronicljiv, a na drugoj regovati brzo u kratkom intervalu. Samo u šahu je dobijene partije najteže finiširati. Poželjno je isključiti emocije, a one često jačaju kada se oseti prilika. Najbolje je sve zvukove isključiti, a opet postoje sitne „provokacije“ protivnika, poput lupkanja nogom, duplog dodira sata, posebno nameštanje figura, sat koji otkucava. U šahovskoj borbi uključeno je još mnogo borbi u nama, a samo jedan previd dobijen meč pretvara u poraz. To je draž koja opčinjava, izaziva, motiviše.
Volter je za šah rekao da je više od igre, a manje od nauke. Pristup i mogućnosti ga približavaju nauci, a opet priprema za najveće mečeve bliske su vrhunskom sportu.
- Tokom meča šampiona Karpov i Kasparov su gubili između 12 i 15 kilograma. Pripremali su se po specijalnom programu pola godine. Program je uključivao plivanje, trčanje, rad na snazi, kondiciji.
Šah traje hiljadama godina, opstao je gotovo u izvornom obliku, ali je i implementiran u savremene tehnologije, što ima i prednosti i mana.
- Svi smo učili šah isecajući partije iz novina, analizirali, učili. Najveći, Gari Kasparov učio je na sličan način. Danas imate mogućnost da kroz specijalizovani softver sve saznate vrlo brzo. To jeste dobro za učenje, ali mislim da učenje koje ne uključuje analizu pred tablom, gde nema zapisivanja, usputnih beleški, nije najbolje. Aktuelni prvak Karsen, kome je trener Kasparov, učio je na moderan način, a učitelj mu je gradio karijeru kroz istovremeno posmatranje alternativa na mnogo tabli manuelno postavljenih. Kada bi se uporedili danas, kada bi zamislili partiju između njih, siguran sam da bi Kasparov bio dominantan.
Naravno, profesor Beguš vrlo rado koristi sve prednosti kompjuterske tehnologije da nadoknadi odsustvo sa većih takmičenja usled obaveza.
- Baš sam nedavno igrao sa ruskim velemajstorom na programu Playchess, izgubio sam 2:1, ali je meni to uspeh. Volim da pogledam onlajn neke partije, direktno ili kasnije, ljubav prema šahu ne ostaje samo na direktnom učešću u partiji.
Kasparova smatra najboljim svih vremena, ali impresionira ga i poziciona igra Karpova, šahovska revolucija Bobija Fišera, defanziva Petersena.
- Svako je ostavio neki trag koji treba da sledimo posvećeno i pažljivo. Sovjeti su nekada bili dominantni, a meni se dopada njihova škola gde učenje kreće od kraja partije jer, opet kažem, najteže je dobiti već dobijen meč. Od kraja se ide ka početku, odnosno otvaranju. Ma koliko važno bilo učenje pozicija, pamćenje poteza, bezbroj mogućnosti koje pruža šahovska tabla ostavljaju mogućnost improvizacije, reakcije “van udžbenika”. Otvoren um, predikcija poteza rivala, sve su to delići mozaika uspaha u šahu.
Ljudska genijalnost ne poznaje granice, ali alternative poteza u igri života na 64 polja, ne dozvoljavaju čoveku da ovlada šahom u potpunosti, toliko da više nema ništa da nauči.
- Nedavno je organizovan meč najsavremenijeg šahovskog programa protiv veštačke inteligencije. Veštačka inteligencija je imala samo nekoliko dana da savlada pravila šaha i opet je pobedila 15:9, bez izgubljene partije.
Granice se pomeraju u svakom segmentu života, nije ni šah izuztak, bar u polju pravih godina za prve partije.
- Deca imaju neverovatnu sposobnost upijanja znanja, a ako im pobudite znatiželju, rezultati su izvanredni. Kroz škole koje smo organizovali, uverili smo se koliko deca mogu impresionirati. Na bazi toga sam zagovornik šaha kao izbornog predmeta u školi, ali to je već druga tema. Procena je da za profesionalno igranje šaha, već sa 15 godina treba doći do velemajstorskog zvanja. Verovatno da je prvi razred osnovne škole najbolji period za početak. Pomeraju se granice, ali su dostižne za posvećene.
Višestruki pobednik svih turnira, dobitnik plakete Šahovskog saveza Srbije za razvoj i popularizaciju šaha među mladima, ipak ne smatra sebe fanatikom.
- Morao sam sebe nekada da sputavam šahovski, morao sam da odaberem. Nametale su se dileme, poput izbora između šaha ili fakulteta, izabrao sam drugo. Ipak, iako je bilo kanalisanja te ljubavi, nikada ona nije bivala manja. Još volim svaku partiju šaha, drago mi je za svaki trenutak učenja koji sam mu posvetio, šah mi je to vratio. Naravno, porodica i profesija su prioriteti. Ne mislim da sam fanatik, već zaljubljenik koji na racionalan način neguje svoju ljubav prema nečemu što ga prati kroz život – zaključuje profesor Draško Beguš.
STRATEGIJA I TAKTIKA
Ništa kao šah ne zna plastično opisati fundamentalne razlike sličnih pojmova, a upravo to je pokazao čuveni Poljski šahista Savieli Tartakover odgovoarajući na pitanje razlike između strategije i taktike.
- Taktika je znanje o tome šta da se radi onda kada treba nešto učiniti. Strategija je znanje o tome šta treba da se radi kada ništa ne treba učiniti.

D. Blagojević

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa