8. mart 2018.8. mar 2018.
LjILjANINA MEDENA ZUJANjA
RETKA ZANIMANjA ŽENA

LjILjANINA MEDENA ZUJANjA

Raduje me što smo lane iz Srbije prodali više meda nego nekih vrsta mesa, a imamo prirodne uslove da postanemo svetska velesila u ovoj vrsti posla, kaže naša sagovornica
Ljiljana Sretenović /53/, tehnološki tehničar, u mačvanskom selu Noćaju, jedna je od pet-šest žena u Srbiji koje se bave pčelarstvom. Ljiljana sa stotinak košnica i među muškarcima spada u red većih srpskih pčelara.
- Pre deset godina rekla sam suprugu kad nema posla za tehnologe, želim da budem pčelarka. On se malo začudi, ali me je podržao. Rekla sam mu da su moji preci navek imali košnice i da je to iz dva razloga važno za seljačku kuću; zdravlje i novčana dobit. Zatim sam kupila stručne časopise i počela da učim o pčelama. Prve tri košnice sam nabavila od Radosava Parmakovića, iskusnog pčelara iz mog sela. I od njega dobila sijaset saveta kako i šta da činim u raznim prilikama. Vredi i literatura, ali živa reč i iskustvo su nemerljivi. Kad sam se jednom osvrnula i videla utabanu stazu oko mojih košnica i kad mi je zujanje pčela postalo omiljena pesma, tada sam shvatila šta je ljubav prema pčelama, kaže Ljiljana.
Njen pčelinjak je pet kilometara od kuće iz centra sela, u velikom noćajskom ataru. Tamo je sa mužem Milom (59), zaposlenim poslovođom u sremskomitrovačkom Metalferu, sagradila vikendicu. Košnice su slagali jednu pored druge i bojili uvek drugom bojom. Ljilja ima ladu za prevoz do pčelinjaka. Više puta u sezoni desi se da spava u vikendici. Ima i kamion za prevoz pčela na pašu. Takav tamić poštanski furgon, fabrika u Mariboru je proizvela 1974. godine, svega 17. Ljiljana ga je pre pet godina otkupila od vlasnika fabrike nameštaja u Obrenovcu. Još radi kao nov. Ona ga vozi na kratkim relacijama, ali prevoz košnica na dalje obavljaju muž i sin.
- Trudim se sve što sam naučila iz literature i od saveta iskusnih pčelara da primenim i proizvedem pravi med vrhunskog kvaliteta. I kad me pitaju koji je med najbolji, ja samo kažem uzimajte svaki koji se ušećeri. To je pravi med i zdrav med. Nije bitno da li je od bagrema, livade, lipe, šumskog voća, suncokreta. Sve ostalo je imitacija meda, kategorična je Ljiljana.
Ljiljanine pčele, u zavisnosti od prilika tokom godine, sačine od 30 do 60 kilograma meda po košnici. Gotovo istog časa kad ga “iscedi” ona ga i proda. Ušla je u red 16 najkvalitetnijih pčelara u Sremu koji su dobili sertifikat o zaštićenom poreklu meda pod nazivom Fruškogorski med.
Ljiljana je član Saveza pčelarskih organizacija Srbije i kao takva podržala je akciju gradnje staništa za prikupljanje meda iz Srbije u Rači kragujevačkoj, kako bi se sa tog mesta obezbedio bolji plasman meda širom Srbije i van njenih granica.

Lj.Đ.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa