22. mart 2018.22. mar 2018.
FELjTON „SVEDOCI PROŠLOSTI“ 3 –
NARODNI MUZEJ ŠABAC I GLAS PODRINjA

Sarkofag iz Sirmijuma

Jedina izvesnost bitisanja jedinke je protok vremena i biološka konačnost. Od prvog suočavanja sa smrću, posebno onom nenasilnom, prirodnom, naš najraniji predak osmišljavao je, u skladu sa trenutnim saznanjima, objašnjenja činjeničnog fenomena. Prirodni procesi truljenja i svega što ono nosi, ubedile su prve predstavnike naše vrste da je telo neophodno ukloniti, no sve što je pokojnik predstavljao nametalo je obavezu ostalima da mu večni dom obeleže, da kroz taj trud ukažu čast dragom i bliskom koga više nema.
Danas postoje grobnice, a nekada su tela ili kovčezi polagani u kamene strukture poznate kao sarkofazi. Dok hodite ulicom Vojvode Mišića ili koračate dvorištem Šabačke gimnazije pogled Vam nehajno može skrenuti na mali delić dvorišta između eminentne obrazovne institucije i institucije kulture, a onda će zenicama zagospodariti jedini sarkofag Narodnog muzeja. Gledajući u njega, prodiremo misaono u treći ili četvrti vek, odlazimo u Sirmijum (danas područje Sremske Mitrovice), poznati grad moćne Rimske imperije.
Etimoliški, sarkofag u prevodu sa grčkog znači “kamen koji jede meso”. Neobični naziv posledica je vapenca (krečnjaka), materijala od kojeg su izrađivani sarkofazi u starom Egiptu, a koji brzo rastvara telo pokojnika. Ipak, kasnije su stvarani od različitih materijala, no naziv nije promenjen. Karakteristika sarkofaga je da su uvek izloženi na otvorenom prostoru ili u mauzolejima. Iako to nije slučaj sa predmetom dostupnim nama, sarkofazi su mnogi videli i kao umetničko delo sa natpisima, dekoracijama koje su simbolizovale značaj pokojnika.
Kako navodi arheolog Jasmina Davidović u svom radu “Sarkofag iz Zasavice 2”, prazan sarkofag, otkriven je na desnoj obali Save, području antičkog puta Domavija (prostor današnje Srebrenice) – Singidunum (Beograd), 1975. godine.
- Nama je značajan kao jedini sarkofag koji imamo, pronađen u antičkom Sirmijumu, bitan i za upoznavanje specifičnog načina sahranjivanja, specifičnog za današnje poimanje – ističe Gordana Ković, rukovodilac Antičke zbirke Narodnog muzeja kojoj pripada pomenuti artefakt.
Eksponat je očuvan u celini, sa poklopcem, a za razliku od većine drugih sarkofaga, nije dekorisan. Pripada osnovnom tipu, pravougaonog oblika, izrađen je od zelene vulkanoklastične stene, potekle, prema pretpostavkama arheologa, iz kamenoloma doline reke Drine. Predmet je tipski za upoznavanje jedne vrste proizvodnje karakteristične za prostor antičkog Sirmijuma. Poklopac je u obliku krova na dve vode sa ukrasima (akroterijama) na uglovima.
M. Živanović i D. Blagojević

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa