29. mart 2018.29. mar 2018.
Sto senki nad Beogradom
U BIBLIOTECI ŠABAČKOJ PREDSTAVLjENA KNjIGA

Sto senki nad Beogradom

Knjiga “Sto senki nad Beogradom”, autora Aleksandra Diklića, na specifičan način čitaocima donosi sto psiholoških biografija ličnosti koje su učestvovale u stvaranju istorije drevnog, ali i modernog Beograda kakav je danas. Jedinstvena po sadržaju i odabiru, predstavlja svojevrsno putovanje kroz vreme. Ovo delo je tim značajnije, jer je u svojoj istoriji grad doživeo desetak raznoplemenskih armija koje su prošle njegovim ulicama, a u novijoj i pet talasa razornih bombardovanja.
Protagonisti knjige su srednjovekovni heroji i vojskovođe, sultani, austrijski carevi, feldmaršali i generali, ustaničke vođe i patriote koje su omogućile obnavljanje srpske države. Izbor od sto ličnosti nastao je sasvim slučajno, autora je vodila znatiželja. Ipak ne planira da se zadrži na objavljivanju samo jedne knjige. Kako navodi svaka priča o Beogradu, ma koliko široka bila uvek deluje površno i nedovršeno.
- Ovo je jedan rikošetni izbor koji nema pravila, to su ljudi koji su zapravo preskočili zid moje nezainteresovanosti i postali lovina mog istraživanja. Ono što je interesantno je da knjiga mora imati naslednicu. Tako da je ovo prvi deo, a ja se nadam triologiji. Ovaj uzorak od sto ličnosti sačinjen je tako da pokaže multikulturalnost, multietičnost i multikonfesionalnost grada kao što je Beograd. On je ponekad bio mešalica naroda, nažalost poznat po bojevima – rekao je Aleksandar Diklić i dodao da je rad na knjizi zahtevao detaljna istraživanja i potpunu posvećenost, koja je često prelazila granice realnog.
- Moram da kažem nije bilo nimalo lako, jer sam se svakoj ličnosti predavao kao što se glumac predaje svojoj ulozi, do kraja. Nakon toga imate povratak u svet, koji je često bolan. Često sam hteo da ostanem tamo, ali naravno to priroda nije dozvolila. Meni se čini da mi ljubitelji istorije često grešimo kada kroz prizmu svojih znanja, iskustava ili neznanja, svojih predrasuda, altruizma ili ko zna čega tretiramo istorijske ličnosti kao da su betonirane, armirane. Stava sam da istoriju ne smemo ni ulepšavati niti joj prilaziti neozbiljno. Često umemo da branimo stavove o ljudima i događajima o kojima ne znamo mnogo ili čak ništa. Nijedna od ovih ličnosti nije ušla među korice ove knjige, a da je pre toga nisam dobro razumeo. Na neki način i postao deo njene ličnosti. Neki bi rekli da se igram sa vatrom. Moj rođeni brat mi je rekao da ću poludeti, jer je to sto uloga u koje se uživljavam, da bi zatim put nazad, u stvarnost bio jako bolan. Pogotovo ako bi mu pričao o nekoj osobi koju sam usput upoznao i zavoleo – naveo je Diklić.
“Sto senki nad Beogradom” ne vraća iz prošlosti samo heroje i junake. Svoje mesto u knjizi pronašli su i brojni negativci, ali i oni koji prema rečima autora pripadaju zavetu predaka.
- U knjizi ima i manje poznatih, onih koji pripadaju nečemu što zovemo zavet predaka, koji zovu iz prošlosti da se mi dozovemo sadašnjosti. Neko je rekao “Živi zatvaraju oči mrtvima, a mrtvi otvaraju oči živima“. Mi imamo gromobrane, kako je to Vinaver govorio, samo treba da nas probude, da nas ojačaju, da se vratimo poukama koje su u nama, jer ništa nije lepše i slađe od istine, ona se uvek lepi za srce. Nama predstoji puno istine o prošlim danima. Na raskrsnici smo ponovo, to nije loše i treba jednostavno opuštenije da verujemo u sebe, jer neko je tamo u dalekoj prošlosti postavio vatre putokazne kojima treba da se vratimo da bismo krenuli dalje u budućnost. Ne bih da budem patetičan, ali put u budućnost vodi kroz istoriju. Ko nije naučio, ponoviće mu se, a to je bolno i ponižavajuće. Tako da nama trebaju i razmatranja i sva mišljenja koja možemo da prikupimo i rešenja. Za to nemamo ni viška ideologije, sve nam treba što imamo. Ulepšavati istoriju je opasno. Preuveličavati cifre je opasno i tako sami sebe degradiramo. Nama ne trebaju brojevi nego pitanja: Kako? Zašto? Zbog čega? – ističe Aleksandar Diklić.
Naizmenično vraćanje kroz vreme, sudbinski obrti i životi ličnosti kao što su: Mustafa Golubić, despot Stefan Lazarević, Milan Stojadinović, Stanislav Vinaver, kraljica Natalija Obrenović, Aleksandar Deroko, Vela Nigrinova i mnogi drugi, je ono što ovu knjigu čini zanimljivom i privlačnom za čitanje. Aleksandar Diklić nastavlja da živi deliće života pomalo zaboravljenih likova koji su prošli kroz istoriju nekadašnjeg Singidunuma.
- Mi bismo trebali da stvaramo likove, da ih pratimo i da se ne uživljavamo. Posebno kada pišemo o istoriji. Međutim u tome nisam uspeo. Nastavljam da živim živote tih likova, jer ovo istorijsko društvo ne želi da se raziđe. Nakon “Sto senki nad Beogradom” osećam se umorno, zadovoljno, ali i dalje sa istim ukusom baruta u ustima. Šetam tim gradom i volim ga, ali onda shvatim kako ume da bude svirep u zaboravu u kom smo se pokazali kao majstori. Mislim da to ne treba tako i da Šapčani ne ponavljaju naše greške, a čini mi se da smo i tu vrlo slični - rekao je Aleksandar Diklić.

M.Ž.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa