10. maj 2018.10. maj 2018.
ZANIMANjA U POLjOPRIVREDI REČIMA UČENIKA

Cvećar, uzgajivač sportskih konja, mesar

Bez obzira na smer za koji se školuju, kažu da će im po izlasku iz klupa najviše značiti sećanja na profesore koji su se trudili da od njih pre svega naprave ljude, pa onda i stručnjake iz oblasti za koje se školuju
Za kraj serije tekstova objedinjenih nazivom “Zanimanja u poljoprivredi rečima učenika” odlučili smo se da predstavimo tri smera: cvećara, uzgajivača sportskih konja i mesara. Objedinjeni su ne zbog toga što zavređuju manje pažnje od ostalih, nego što sva tri, po svim merilima zasebna poziva imaju nekoliko na prvi pogled nevidljivih zajedničkih karakteristika. Prva je da se sva tri realizuju po modelu dualnog obrazovanja, druga da je reč o smerovima gde se na posao ne čeka i treća, za naše sagovornike najznačajnija spona je da će učenici sa ovih smerova, kao i sva deca iz njihove škole svoje srednje obrazovanje najviše pamtiti po odličnim profesorima koji ih pre svega uče da budu ljudi, a potom i stručnjaci iz oblasti za koju se školuju.
Mesar: siguran posao već
nakon srednje škole
Da u budućnosti bude mesar Aleksandar Lukić, učenik završne godine ovog smera se odlučio jer je, kako navodi, hteo što pre da dođe do posla. Oko izbora svog budućeg zanimanja nije se puno dvoumio, a danas je kaže više nego zadovoljan stečenim znanjem i uslovima za usvajanje profesije koje je u Srednjoj poljoprivrednoj školi imao.
-Želja mi je bila da odmah nakon srednje škole počnem da radim, da imam svoju platu, da mi ide radni staž. Zbog toga mi se nakon osnovne škole zvanje mesara činilo savršenim. Danas, tri godine kasnije, ni u jednom trenutku se nisam pokajao, jer sam naučio sve što mi je potrebno za obavljanje ovog posla i sasvim sam siguran da ću kad završim početi da radim - kaže Aleksandar.
Da bi neko postao mesar za tri godine neophodno je da stekne teorijska i praktična znanja iz obrade mesa kao i oblasti pravljenja suhomesnatih proizvoda i njihove prodaje. Dobar mesar, mora u svakom trenutku znati da proceni da li je životinja zdrava ili joj je potrebna veterinarska pomoć, treba da ovlada svim veštinama procedure klanja, bude upućen u metode konzervacije hrane, načine pakovanja u ambalažu.
-Stručne predmete imamo od prve do treće godine. Učimo osnovne operacije i merenja u mesarstvu, mašine i alate. U trećoj godini imamo preradu mesa i ugostiteljstvo, tako da oni koji su zainteresovani za ovaj predmet mogu da nastave njegovo izučavanje na višoj školi - objašnjava Aleksandar i dodaje:
-U školi imamo dobre uslove za rad, dom, praktičnu nastavu obavljamo u mesarama. Ja konkretno idem u “Mačvanku” na Dumači, a koliko smo dobri govori podatak da većina nas ostane da radi na istim mestima gde je odlazila na praksu.
Uzgajivač sportskih konja: traženi već od prve
generacije
Smer koji u šabačkoj Poljoprivrednoj školi postoji tek dve godine, a izaziva ogromno interesovanje kako kod budućih učenika, tako i poslodavaca. Iako su prvi učenici ovog profila u klupe seli tek 2016. godine, danas je sasvim izvesno da od njih po okončanju školovanja neće raditi samo onaj ko to ne bude hteo.
Reč je o uzgajivačima sportskih konja, zanimanju koji od predispozicija traži, po rečima Teodore Milinković, učenice druge godine, pre svega neizmernu količinu ljubavi prema životinjama.
-Volim konje. To je presudno. Kada sam se upisivala na listi želja mi je bio veterinarski tehničar i uzgajivač sportskih konja. Drago mi je što sam baš na ovom smeru završila jer me konjički sport baš privlači, a način na koji u praksi fukcioniše nastava je odličan. Radimo sve oko konja, učimo kako da ih negujemo, hranimo,brinemo o njima, idemo u Školu jahanja, učimo da preskačemo prepone - objašnjava Teodora i tvrdi da će svi njeni drugari sa smera na kraju školovanja biti spremni da procene za koji vid sporta je spremno određeno grlo, isplaniraju trening, neguju i potkuju svoje ili tuđe četvoronožne ljubimce.
Što se tiče praktične nastave, uslovi su idealni. Na školskoj ekonomiji nekoliko godina unazad uspešno funkcioniše Škola jahanja, otvorena i za građanstvo, a odnedavno je registrovan i Konjički klub “Taur”, koji je već ostvario zapažene uspehe na takmičenjima u preskakanju prepona, i time ovaj sport posle više od pola veka u Šapcu vratio u zvanične tokove.
Cvećar/vrtlar: oni koji
neguju lepotu
Treće zanimanje koje predstavljamo u ovom broju fokusirano je na lepotu. Tako tvrdi i Jelena Đerić, učenica druge godine smera cvećar-vrtlar. Ona kaže da je školu upisala rukovodeći se idejom da je rad sa cvećem lepa i kreativna veština, mada, iskreno ne zna gde će je put posle srednje škole odvesti.
-Volim da radim sa cvećem, a u školi naučimo sve što treba da znamo da bi radili sa njime. Imamo staklenik, predivne rasadnike i školsko dvorište i park na čijem uređenju smo angažovani. Dosta radimo, ali i mnogo naučimo. Kopamo, plevimo rasađujemo... ništa nam nije strano i jako sam zadovoljna ovim smerom. Nakon škole možemo da radimo u cvećari, da aranžiramo cveće, mada ja ne znam šta ću dalje. Čekam da vidim šta ću do kraja da naučim, pa ću onda da odlučim - kaže Jelena.
Nakon trogodišnjeg školovanja cvećari su osposobljeni da gaje i trguju svim vrstama cveća, prave cvetne aranžmane i bukete od rezaog cveća i rastinja, dok vrtlari uređuju i održavaju vrtove i zelene površine, parkove, sportske terene... Štite bilje od oboljenja i štetnih insekata.
T.T.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa