5. jul 2018.5. jul 2018.
SAVET STRUČNjAKA

ZELENIŠNO ĐUBRENjE (SIDERACIJA)

Klimatske promene utiču da i mi promenimo postupke obrade zemljišta i uzgoja biljaka. Ljuštenje strnjišta tradicionalnim plugom i teškim tanjiračama ( horizontalna obrada ) u svetu se zamenjuje čizel plugom ili podrivačem
( vertikalna obrada ) u čemu je svakako prednost očuvanja rezervi zemljišne vlage. Kada ćemo preći na ovaj sistem obrade u direktno je vezi sa ekonomskom mogućnošću naših poljoprivrednih proizvođača. Setvom biljaka za održavanje zelene površine ( zelenišno đubrenje ) obogaćuje zemljište svežom organskom materijom koja se pretežno sastoji od lako razlagajućih sastojaka celuloze i hemiceluloza čime se snažno utiče na biološku aktivnost zemljišta. Popravljanjem zemljišne strukture ( posebno zemljišta teškog mehaničkog sastava ) utičemo i na pedohigijenu, obziorom da je u poslednje vreme prisutna pojava rezistentnih korova koji se ne mogu uništiti klasičnom hemijom. Biljke za zelenišno đubrenje koriste iz zemljišta teže pristupačna biljna hraniva, a leguminoze obogaćuju zemljište azotom.
Zelenišno đubrenje ( sideracija ) je ravnopravni učesnik za snabdevanje zemljišta azotom amonijačnog porekla i održavanje higijene zemljišta. Za biološku kontrolu korova najpouzdanije su biljke grašak i grahorica. Za zeleno đubrenje koristimo različite biljne vrste, najednostavniji i najjeftiniji je postupak korišćenja setve strnih žita. Posle žetve , ako je slama usitnjena sačeka se 7-10 dana i masa izmeša sa zemljištem pomoću pluga ili tanjiračom. Za postupak ubrzanog razlaganja žetvenih ostataka dobro je uneti 50-60kg/ha aktivnog azota odmah posle skidanja useva, koji svakako treba izmešati sa žetvenim ostacima tako da se na toj parceli mogu zasejati postrni usevi. Zelena masa strnina preuzeće ulogu zelenišnog đubrenja a najvažnija je uloga da spreči eroziju zemljišta vetrom, vodom i posebno negativnim uticajem UV i IC sunčevog spektra. Za zelenišno đubrenje koristiti i uljanu repicu, heljdu, faceliju, perko i druge biljne vrste poboljšivače zemljišne strukture, kontrole korova i očuvanja rezerve zemljišne vlage.
U svetu se pratktikuje nova tehnologija oslonjena na zeleni pokrivač njive : Setva raži, ječma, tritikalea..., valjanjem zelene mase i usejavanjem semena odabrane biljne vrste pomoću sejalice za direktnu setve. Evidentno je da su nam zemljišta osiromašena nedostatkom humusa zbog drastično smanjenog stočnog fonda, (posebno preživara ) i unošenjem u zemljište stajnjaka. Samo zelenišnim đubrenjem možemo popraviti kvalitet zemljišta i povećati prisustvo humusa. Samo sinergijom povećanja vodnog režima ( navodnjavanje ) i zelenišnog đubrenja je garancija visokih prinosa. Obradive površine su ograničene a prinosi po jedinici površine značajno će se povećati. Svoj doprinos zasnivanjem površina pod zelenišnim đubrenjem svakako može dati i ministarstvo poljoprivrede putem subvencija proizvođačima koji koriste ovu tehnologiju popravljanja strukture zemljišta.
Ovu tehnologiju svakako su nametnule klimatske promene jer ovim postupkom uzgoja biljaka kontrolišu se korovi i čuvaju se rezerve zemljišne vlage.
I na kraju, obzirom na rezerve zemljišne vlage i nagoveštaj kišne godine svako treba prići postrnoj setvi hibrida kukuruza, soje, pa i suncokreta jer Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad raspolaže sa hibridima i sortama ovih biljnih vrsta. Prava je prilika da se gubici u ratarskoj proizvodnji u 2017 nadomeste dodatnim prihodom u ovoj godini.

Dipl. inž. Mladen Ignjatović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa