19. jul 2018.19. jul 2018.
Fiona oživela Meri
U potrazi za Meri Šeli: Devojka koja je napisala Frankenštajna

Fiona oživela Meri

Biografija začetnice naučne fantastike i horor priča. Život u vreme revolucije i velikih društvenih promena. Ljubav i filozofija iznedrili modernog Prometeja
Britanska spisateljica Fiona Sampson autoka je knjige U potrazi za Meri Šeli: Devojka koja je napisala Frankenštajna“. Nedavno je svoje književno delo predstavila šabačkoj publici na promociji u Kulturnom centru. U svom prvom romanu Fiona čitaocima donosi nov, drugačiji pogled na život i rad misteriozne književnice Meri Šeli.
Knjiga „U potrazi za Meri Šeli: Devojka koja je napisala Frankenštajna“ je Vaš prvi roman i proteklih meseci našla se u žiži britanske književne javnosti. Kako je izgledao rad na proznom prvencu?
- Ove godine je 200 godina od objavljivanja knjige „Frankenštajn“ i pozvana sam da pišem biografiju Meri Šeli. Rado sam pristala, jer me zanimaju životi pisaca, ali nisam razmišljala da sama izaberem tako slavnu spisateljicu. Bilo je vrlo uzbudljivo pisati biografiju Meri Šeli i bila sam veoma srećna kada sam dobila poziv i ponudu da pišem o njoj. Zapravo, za mene je to značilo pisati biografiju pisanja. Meri je bila izuzetna ličnost, nadaren pisac, žena pisac, u vreme kada se žene nisu toliko se bavile književnim radom. Kao veoma mlada stvarala je i ostavila ogorman uticaj ne samo na britansku, nego i svetsku književnost.
Lik Frankenštajna nadmašio je popularnost i prepoznatljivost književnice. Biografijom koju ste napisali pažnja je sada usmerena na autorku?
- Deluje da je ona više sada u fokusu nego ranije. Razlog za veću prepoznatljivost dela to mogu biti dve teorije koje su se pojavile tokom poslednjih 200 godina. Jedna od njih je da Meri Šeli nije tvorac Frankenštajna, da je to zapravo bio njen suprug, romantičarski pesnik Persi Biš Šeli. Druga teorija koja baca senku na nju i njen rad je tvrdnja da roman nije strukturalno dobar kao celina, da sadrži samo fragmente priče. Sve ovo je dovelo do toga da nije imala veliki književni ugled i bila je zapostavljena kao pisac.
Priča o Meri nije samo priča o umetničkoj avanturi, nego je istovremeno priča o jednom dobu, tadašnjim izazovima i razlozima zbog kojih je bilo neophodno da napiše roman kako bi rekla nešto važno o svom vremenu i društvu?
- Bračni par Šeli je druga generacija romantičara i njihova poezija je važna za period u kom su živeli, kao i danas. To je kraj istorije prirode, početak modernosti i doba nauke. Doba velikih društvenih promena. Na samo 20 kilometara od Britanije u Francuskoj dogodila se revolucija. Industrijski napredak i razvoj su stigli, zemljoradnici su bili prinuđeni da odu u gradove gde su postali jeftina radna snaga. Ono što ne smemo da zaboravimo je da su romantičari često bili protiv religijskih pravila i da su smatrani ateistima. Meri Šeli se još kao dete našla u samom centru tih promena. Oba njena roditelja su bili radikalni filozofi i to je imalo poseban uticaj na njeno odrastanje i kasniji život. Već sa 16 godina, kada je pobegla sa Persijem, veoma dobro je znala da ljudi kao ona, njen suprug, prijatelji kojima su bili okruženi, mogu da promene svet. Frankenštajn je nastao upravo na toj prekretnici između starog i novog, kao neka vrsta balansa između te dve krajnosti. Neizvesnost promena koje su stizale previše brzo za pojedinca i društvo našle su odgovor u književnosti. Zato je veoma važno da o tome govorimo danas, jer se modernost samo ubrzava.
Vaše delo je primer kako istraživački rad iz oblasti evropske književnosti kroz biografiju može da oživi pomalo zaboravljenu ličnost?
- U engleskoj književnosti trenutno postoji trend pisanja o životu, ne samo poznatih ličnosti, već to čine i pisci o svom. Ono što je meni bilo interesantno kada sam istraživala o Meri i ono što sam osetila je da su svi ti podaci u arhivama na koje sam naišla, a vezani su za nju, odavali utisak kao da nije bila stvarna ličnost. Uvek mi je delovalo da nije dovoljno istražen njen život. Iako su se u različitim arhivama nalazili brojni podaci, činilo mi se da ono što je bilo dostupno, nije bilo dobro tumačeno, kao da je nešto sakriveno, a opet tako očigledno. Sav taj materijal koji su o njoj istoričari citirali i navodili i ranije je bio tamo, ali verovatno ga nisu tumačili na pravi način. Smatram da je došlo vreme da se odnos prema biografskoj literaturi promeni i verujem da se polako menja. Podaci treba da se tumače malo drugačije, ne samo kao faktografija, nego da budu povezani u celinu sa događajima koji su im prethodili i onima koji su im bili posledica.
Divan i elegantan grad
U Srbiju dolazite često, ali ovo je prvi put da ste u Šapcu. Kakvi su Vaši utisci o gradu?
- Uživala sam u šetnji sa studentima, koji su mi pokazali istorijske znamenitosti i mislim da je ovo jedan divan, elegantan i veoma moderan grad. Možda poseta Šapcu bude inspiracija za neku novu zbirku poezije ili roman.

Biografija
Fiona Sampson je jedna je od vodećih savremenih britanskih pesnikinja. Njena poezija prevedena je na preko trideset jezika. Dobila je gotovo sve najvažnije britanske nagrade za poeziju, kao i čitav niz međunarodnih književnih priznanja. Pesničke knjige Fione Sampson dva puta su bile u najužem izboru za Nagradu „Tomas Sterns Eliot“. Urednica je jednog od najuglednijih britanskih časopisa za književnost „Poetry“. Predaje istoriju poezije i kreativno pisanje na Univerzitetu u Rohemptonu. Objavila je osam knjiga pesama, od kojih su najnovije „Noćne fuge: Nove i izabrane pesme“ i „Lovina“. Nedavno je objavila i biografiju „U potrazi za Meri Šeli: Devojka koja je napisala Frankenštajna“.

M.Ž.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa