23. avgust 2018.23. avg 2018.
Kuvar pravi najslađi med
Marko Marković mladi pčelar

Kuvar pravi najslađi med

Zanimljiv pčelarski posao. Iskoristio priliku za dokazivanje. Sluša savete iskusnijih. Za sve se nađe vreme kada je čovek organizovan
Sedamnaestogodišnji Marko Marković iz Rumske pre tri godine na poklon je dobio prvi roj pčela. Od tada broj košnica uvećao na četrdeset. Posvećenost, mladalački entuzijazam dali su dobru osnovu i još bolje rezultate.
Uz tatinu pomoć
- Pčelarstvom sam počeo da se bavim 2015. godine. Polako sam ulazio u tu priču i zainteresovao se više kada sam dobio jedan roj. Zatim uz tatinu pomoć kupio još par rojeva, tako da trenutno imam četrdeset. Oduvek me je zanimalo šta pčelari rade i sada imam priliku da proizvedem dobar med. Uglavnom radim sam. Počeo sam bez mentora i bilo je teško, ali nakon tri godine je došlo na svoje. Većinom savete nalazim u knjigama i stručnoj literaturi, što je danas retkost da neko mlad čita, ne samo stručnu literaturu, nego uopšte. Savete dobijam i od iskusnih pčelara - kaže Marko i dodaje da porodica uvek priskoči u pomoć kada je potrebno.
- Tata je bio podrška od početka i uvek je raspoložen da pomogne koliko može. Nije mislio da ću se ozbiljno baviti pčelarstvom, smatrao je to mojim trenutnim hobijem i da se neću na duže staze baviti proizvodnjom. Sada je ponosan što imam nešto svoje i želim da radim. Angažujem i mlađu sestru, mamu i rado mi pomažu.
Pčelarstvo je skup sport
Bavljenje pčelarstvom je zahtevan posao, neizvestan, iako je zarada solidna. Ipak, kao i u drugim granama poljoprivrede i pčelari zavise od vremenskih prilika i naklonosti prirode.
- Poslednje godine su veoma nepovoljne za pčelare po pitanju prinosa. Prosek po košnici 2016. je bio petnaest kilograma. Suncokretaje bilo dvanaest kilograma, a samo tri bagrema, 2017. godine je bilo nešto povoljnije. Ove godine što se tiče bagrema popravila se situacija i oko dvadeset kilograma je prosek, a suncokreta je bilo sedam. Nadamo se boljim godinama. Ulaganje u pčelarstvo je veliko i kako bi mnogi rekli to je skup sport. Prvo je potrebno izdvojiti novac za košnice koje se rade od drveta, a to nije nimalo jeftino, kada krenemo od satnih osnova. Oni koji se bave pčelarstvom znaju o čemu govorim. Zatim vosak. Cene se kreću od oko 1400 dinara, ukoliko želimo kvalitet. Moguće je naći parafin po znatno nižoj ceni od 700 dinara, ali to može da napravi velike probleme u košnicama, posebno sada prilikom visokih temperatura i može da dovede do gubitka meda i pčela, kaže Marko.
Od znatiženje do zarade
Marko se iz radoznalosti odlučio za pčelarstvo, ali kao dete koje je odraslo na selu zna koliko poljoprivreda zahteva posvećenost i težak rad. U Šapcu pohađa srednju školu, pomaže roditeljima i pronađe vreme za izlaske i druženje.
- Naporno je, ali sve stignem. Ne znam kako. Radnim danima sam u školi, a vikendom kod kuće u Rumskoj. Ukoliko ne iskoči neko veselje. Školujem se za kulinarskog tehničara, treća sam godina i volim taj posao. Radim kada se ukaže prilika i tako stičem neophodnu praksu, a zaradim i džeparac. Za sve može da se pronađe vreme, samo ako je čovek dobro organizovan, ima svoj cilj, teži uspehu i trudi se. Rezultate će postići. Trenutno ne razmišljam toliko o budućnosti. Možda odlazak na Novi Zeland, tamo su pčelari traženi i dobro plaćeni. Možda ostanem ovde i budem kuvar ili na nekoj dalekoj destinaciji. Videćemo šta budućnost nosi .
Udruživanje rešava
probleme
Veliki problem predstavlja što geografsko područje nije zaštićeno. Trenutno Šabac ima tri pčelarska udruženja. Naš sagovornik smatra da je potrebno da se između sebe dogovore i deluju složno kako bi dalje svoje proizvode plasirali na tržište. Med koji proizvede plasira na naše tržište, manji deo ode u inostranstvo. Cena nije baš najbolja. Trenutno je stao otkup meda i niko ne kupuje suncokretov med.
- Ako neko ne želi profesionalno da se bavi pčelarstvom preporučio bih mu da ostane na petnaest do dvadeset košnica, sve preko toga traži veća ulaganja i angažovanje. To je mač sa dve oštrice. Bude problema i poteškoća. Ipak nije uvek sve tako jednostavno i čista zarada kao što mnogi misle. Ove godine je na suncokretovoj paši bilo mnogo trovanja, gde su ljudi izgubili dosta svojih društava i velike količine meda, jer nisu svesni koliko određene hemikalije štete. Zagađeno seme suncokreta ispušta otrovne supstance koje štete pčelama. Veliki je posao seliti košnice u vreme paše, posebno u takvim situacijama. Nadam se da će situacija biti bolja i da ću nastaviti da se bavim pčelarstvom.

M. Ž.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa