6. septembar 2018.6. sep 2018.
Kojom prugom ide Mačva
Voz Loznica-Šabac-Beograd

Kojom prugom ide Mačva

Sada kada je pruga popravljena, i na raspolaganju imamo vozove kupljene preko Ruskog kredita, moguće je organizovati mnogo bolji prevoz od ponuđenog sadašnjim redom vožnje
Mačvanska pruga je obnovljena korišćenjem polovnog materijala sa remonta na Koridoru 10. Time su sa umerenim ulaganjima omogućeni uslovi za bezbedan i ne tako spor saobraćaj na ovoj vrlo važnoj pruzi, jedinoj neposrednoj vezi pruga Srbije sa prugama Bosne i Hercegovine. Maksimalna brzina je 70-80km/s, ali i u Bosni su slične brzine. Sa obzirom na malu kupovnu moć stanovnika, povremena zagušenja puteva, i vrlo drug period slabog ekonomskog razvoja, i sa tim brzinama je moguće pružiti prevoz koji doprinosi regionalnom razvoju. Važno je dodati da Bosna i Hercegovina već nekoliko godina nema ni jedan međunarodni putnički voz. Time je onemogućeno radoznalim turistima sa Interrej kartama, ili koji kombinuju vožnju vozom i biciklom na svojim putovanjima da upoznaju sve lepote i vrednosti ovog dela Balkana.

Red voŽnje
za nikoga
Još dok je voz godinama saobraćao samo Ruma-Šabac, maltene uopšte se nije poklapao sa ničijim smenama. Popunjenost polazaka je bila maksimum 30% iako je ovaj prevoz i brži i jeftiniji od bilo kog drugog prevoza. Od embarga na naftu početkom 1990-tih direktni vozovi iz Mačve za Beograd nisu postojali, iako je transportna tražnja između Beograda i Mačve veća nego između, recimo, Beograda i Niša. A presedačke veze u Rumi su bile takve da je dnevno bilo jedva par desetina putnika vozom između Šapca i Beograda. Razlog tome su i slučajevi da dok voz stigne iz Šapca u Rumu, voz za presedanje za Beograd već ode. Tokovi putnika iz Mačve ka Novom Sadu su takođe intenzivni, ali se do sada nije ni pokušavalo da se uspostave pogodne veze.
Glavna smena radnika u Šapcu je od 7 do 15, a u Rumi od 6 do 14. Glavna smene srednjoškolaca u Šapcu su od 7:30 do 13:30 jutarnja, i od 13:30 do 19:30 popodnevna. Glavne smene srednjoškolaca u Rumi su 8:00 do 13:30 jutarnja i 13:30 do 19:30 popodnevna. Smene srednjoškolaca u Loznici su od 8:00 do 14:05 jutarnja i 14:10 do 20:15 popodnevna. U Mačvi, regiji sa 300.000 stanovnika, osim Loznice i Šapca, nema naselja u kojima se nudi širok izbor obrazovnih profila. Te srednje škole su pešački dostupne tek trećini žitelja okruga. Ali je zato dve trećine stanovnika Mačvanskog okruga koncentrisano u naseljima uz prugu, kao posledica razvoja orijentisanog u odnosu na istu. U pitanju je 10.000 učenika srednjih škola u ova dva grada. A šta sa onima iz manjih mesta, koji ne mogu da završe srednju školu zato što roditelji ne mogu da plate autobuski prevoz? Čak i kada je u pitanju obrazovanje žitelja Loznice, jedino Šabac ima Srednju medicinsku, kao i tri visoke škole za kasnije obrazovanje.
Najvažniji makroregionalni centar za Mačvu je Beograd. Tu se nalazi i najveći univerzitet, Klinički centar, amvasade i čitav sistem prestoničkih institucija. Za to je Mačvanima potreban prevoz bez presedanja u Rumi i sa minimalnim brojem zaustavljanja u naseljima Srema. A slično važi i za Novi Sad. Sa druge strane, direktni vozovi su ključni za razvoj turizma u regiji koja može mnogo toga da ponudi i domaćem i stranom turisti.

Konkretan predlog reda voŽnje
Uzevši u obzir mogućnost korišćenja dve garniture, polasci bi na početku razvoja železničkih linija trebali biti usmereni na smene radnika i srednjoškolaca u Šapcu. Predlog reda vožnje je prikazan uprošćeno. Podrazumeva se stajanje u svim međustanicama u Mačvi i Donjem Sremu, a da od Rume do Beograda voz staje samo u Staroj Pazovi i na Novom Beogradu. Nisu prikazani polasci u gluvo doba noći, koji moraju da postoje zbog noćnog održavanja kompozicija u Rumi.

Šta je joŠ
potrebno?
Sam popravak najlošijeg dela železničke veze sa Bosnom i Hercegovinom nije dovoljan. Za direktne vozove od Beograda za Sarajevo i Banja Luku. Dizelmotorni vozovi kupljeni preko Ruskog kredita nisu pogodni za tako duga putovanja, već vozovi sastavljeni od lokomotive i vagona. Međutim, koloseci u Rumi, Šapcu i Tuzli su postavljeni tako da je potrebno da voz promeni smer u tim stanicama. Sama procedura prebacivanja lokomotive sa jednog na drugi kraj voza traje minimum 15 minuta, što može ozbiljno produžiti vreme putovanja.
Postoji rešenje široko primenjeno u svetu, da na kraju voza postoji vagon sa upravljačnicom. To omogućava da se smer kretanja voza promeni za kratko vreme bez rasformiranja voza, prelaskom mašinovođe sa jednog kraja voza na drugi.
Međutim, za takve vozove sve tri železničke uprave, koje bi morale sarađivati oko uspostavljanja ovakvih vozova, nemaju dovoljno potrebnih tehničkih sredstava. Srbija voz ima samo jednu lokomotivu za putnički saobraćaj, koja se koristi za neelektrifikovani deo Koridora 10 od Niša do granice sa Bugarskom. Ni Železnice Republike Srpske, ni Železnice Federacije Bosne i Hercegovine nemaju dizel lokomotiva sa opremom za grejanje vagona. Pored toga, takozvanim „oslobađanjem od viška imovine“ preduzeća A.D. Srbija voz smanjen je broj vagona na trećinu. A vagona sa upravljačnicom prethodno poenutih nema uopšte. Jedva se sastavljaju vozovi iz Beograda za Bar i Budimpeštu. To ne znači da je tehnički nemoguće za, recimo, godinu dana obnoviti direktne brze vozove između Srbije i Bosne, ali to bi morao pratiti koordinisani sistem ulaganja. Čak i za skromno ekonomsku moć Srbije i Bosne i Hercegovine ta ulaganja nisu veliki zalogaj, koliko nedostaje sistem saradnje na pitanjima od zajedničkog interesa.

Tekst piše: Karlo Polak, diplomirani inženjer saobraćaja. Do emigriranja u Holandiju predsednik Udruženja ljubitelja železnice, i kolumnista dnevnog lista „Danas“ za temu „Metro-logija“. Fotografije: Đorđe Petrović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa