27. septembar 2018.27. sep 2018.
Obećanje za duži život
U SUSRET SVETSKOM DANU SRCA

Obećanje za duži život

Ove godine Svetski dan srca se obeležava 29. septembra pod sloganom “Obećavam da... za moje srce, za tvoje srce, za naša srca”. Ustanovila ga je Svetska federacija za srce 2000. godine sa ciljem da informiše ljude da su bolesti srca i krvnih sudova vodeći uzrok smrtnosti u svetu.
Pandemija
kardiovaskularnih bolesti
Dr Olivera Ninković Mrđenovački, specijalista socijalne medicine, šef odseka za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravlje Šabac, navodi da svake godine od kardiovaskularnih bolesti u svetu umre oko 17,5 milina ljudi, a da se procenjuje da će ovaj broj do 2030. godine dostići cifru od oko 23 miliona.
-Radi se o pošasti koja je dobila oblik pandemije i koja pogađa kako zemlje u razvoju tako i razvijene zemlje. Kada je u pitanju naša zemlja podaci Nacionalnog registra za akutni koronarni sindrom iz 2016. godine pokazuju da je te godine 52.000 ljudi umrlo od posledica kardiovaskularnih bolesti. One čine čak 52 odsto udela u ukupnom procentu smrtnosti od svih bolesti kod nas, navodi dr Ninković Mrđenovački.
Postoje dve grupe faktora rizika za obolevanje od kardiovaskularnih bolesti. Prvu grupu čine nepromenljivi faktori, na koje se ne može uticati i to su pol, starost i nasleđe. Druga grupa faktora rizika su promenljivi, na njih se može uticati i naša sagovornica ističe da na njih treba staviti fokus.
Faktori rizika na koje se može uticati
-Promenljivi faktori rizika se mogu kontrolisati. To su visok krvni pritisak, visok nivo masnoća i šećera u krvi, nepravilna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost i pušenje. Za hipertenziju se kaže da je tihi ubica jer simptomi jako dugo mogu ostati neprepoznati. Prema poslednjim rezultatima istraživanja zdravlja stanovništva Republike Srbije iz 2013. godine 47,5 odsto građana ima predhipertenziju ili hipertenziju. Pritisak se mora redovno meriti i uz propisanu terapiju držati pod kontrolom, kaže dr Ninković Mrđenovački.
Studije su pokazale i povezanost između nedovoljne fizičke aktivnosti i kardiovaskularnih bolesti. Naša sagovornica navodi da je preporučena umerena fizička aktivnost od 30 minuta pet puta nedeljno, ili visokog intenziteta od 20 minuta tri puta nedeljno.
-Kada je reč o pušenju kao faktoru rizika sa njim treba prestati potpuno. Pušači imaju dva do tri puta veći rizik za dobijanje srčanog ili moždanog udara. Pušači koji prekinu ovu naviku tek posle 15 godina imaju jednak kardiovaskularni rizik sa osobama koje nikada nisu pušile, kaže dr Ninković Mrđenovački.
Veliki unos zasićenih masti, trans masti i soli se dovodi u vezu sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Sa druge strane, ishrana bogata voćem, povrćem i vlaknima, a siromašna solju i prostim šećerom, donosi pozitivne efekte na krvni pritisak i nivo šećera i masnoća u krvi.
- Osobe koje imaju dijabetes imaju dva do tri puta veći rizik od kardiovaskularnih bolesti i kod njih je 60 odsto svih obolevanja i umiranja posledica kardiovaskularnih bolesti. Gojaznost se takođe dovodi u vezu sa faktorima rizika za kardiovaskularne bolesti, sa povišenim krvnim pritiskom, povišenim masnoćama i šećerom u krvi. Prema istraživanju iz 2013. godine 56 odsto stanovništva Srbije je prekomerno uhranjeno, dok je jedna petina gojazna, kaže naša sagovornica.
Faktori protiv kojih se ne može
Kada se radi o faktorima na koje se ne može uticati ukoliko oni postoje treba što redovnije kontrolisati zdravlje, a deci od najranijeg doba uvesti zdrave navike.
-Muškarci češće od žena obolevaju od kardiovaskularnih bolesti, ali samo do meno-pauze. Nakon toga rizik se izjednačava, jer žene više ne štite ženski polni hormoni. Utvrđeno je da se sa godinama povećava rizik od ovih bolesti. Takođe, studije su pokazale da nasleđe ima značajan uticaj i da u porodicama gde postoje kardiovaskularne bolesti, potomci imaju veće šanse od obolevanja. Od najranijeg doba deci treba uvoditi zdrave stilove života i delovati protektivno, a kada se pojave faktori rizika treba delovati na njih da se eliminišu ili bar da se drže pod kontrolom, ističe dr Ninković Mrđenovački.
Male promene znače mnogo
Svetska federacija za srce vodi globalnu borbu protiv srčanih bolesti i moždanog udara, sa fokusom na zemlje u razvoju i nerazvijene zemlje.
-Svetska federacija za srce i Svetska zdravstvena organizacija imaju zajednički cilj da se do 2025. godine za 25 odsto smanji nivo prevremen smrtnosti kao posledice kardiovaskularnih bolesti. Tako, u skladu sa ovogodišnjom kampanjom, obećajmo da ćemo učiniti minimalne promene u stilu života da bismo očuvali zdravlje srca, a time i kvalitet i dužinu života, poručuje dr Olivera Ninković Mrđenovački.
M. M.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa