4. oktobar 2018.4. okt 2018.
PREDSTAVLjANjE PROJEKTA ”RAZVOJ PREVENTIVNOG SOCIJALNO – ZDRAVSTVENOG PROGRAMA”

POMOĆ NAJRANjIVIJIM POPULACIJAMA

Zbog nedostatka preventivnih programa, stručni radnici sistema socijalne zaštite konstantno se nalaze u rešavanju hitnih i neodloživih poslova, a sve što se moglo prevenirati u jednom trenutku može postati hitno i neodloživo. U Srbiji ne postoji preventivni zdravstveno – socijalni program u zvaničnom sistemu
Asocijacija Duga je predstavila projekat “Razvoj preventivnog socijalno – zdravstvenog programa”, proteklog vikenda u holetu “Sloboda”. Cilj projekta je obezbeđivanje ekonomičanog, adekvatanog, održivog i inkluzivnog socijalno – zdravstvenog programa za ranjive populacije, teško dostupne sistemu socijalne zaštite. Pilotiranje ovog programa, kao i izrada minimalnih standarda za njegove usluge desiće se u Šapcu u narednih devet meseci.
Ovo je prvi integrisani program socijalno – zdravstvenih preventivnih programa u Srbiji, a 20 odsto ga finansira grad Šabac i 80 odsto Evropska komisija, uz ko-finansiranje od strane UNDP u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na zapadnom Balkanu.
Pomoć vunerabilnim
populacijama
- U Srbiji ne postoji standardizovan prevetivni socijalno – zdravstveni program koji bi bio ekonomičan, inkluzivan, a u isto vreme dostupan i adekvatan za ranjive populacije. Zbog tog nedostatka, ranjive populacije su u Srbiji u stalnom riziku da zbog već postojeće ranjivosti dođu do problema koji su nerešivi. Institucije u Srbiji zbog malo zaposlenih i velikog broja klijenata nisu u situaciji da se bave preventivnim radom, naročito ne preventivnim radom u zajednici koji se u svetu pokazao kao najefikasniji – istakao je Aleksandar Prica, predsednik Asocijacije Duga i dodao da je program prvenstveno namenjen ranjivim populacijama koje retko koriste usluge institucija.
-To mogu biti deca koja žive i rade na ulici, beskućnici, lutalice, staračka domaćinstva, LGBT osobe i njihove porodice, bivši štićenici vaspitno i kazneno popravnog doma, osobe koje zloupotrebljavaju psihoaktivne sustance i drugi. Možda ćemo neke ciljne populacije dodati s obzirom da kad radimo na terenu uvek nailazimo na nove populacije koje nisu bile u našem vidokrugu– ističe Prica.
Sprečavanje neadekvatnog odgovaranja na potrebe stanovništva
Zbog nedostatka preventivnih programa, stručni radnici sistema socijalne zaštite konstantno se nalaze u rešavanju hitnih i neodloživih poslova, a sve što se moglo prevenirati u jednom trenutku može postati hitno i neodloživo.
-Stručni radnici sistema socijalne zaštite smatraju terenskim radom odlazak na teren po pozivu policije, škole, klijenata, zdravstvene ustanove, tužilaštva, ali tek kada problem već postoji. Ovaj program podrazumeva odlazak na teren i dosezanje klijenata koji pripadaju ranjivim kategorijama stanovništva i koji se već nalaze u nekom riziku, ali sa ciljem da se rizik smanji ili eliminiše – ističe Prica i dodaje da kada je reč o rizicima, pre svega se misli na rizik od nasilja, problema sa zakonom, pokušaja ili izvršenja suicida, smrt usled neadekvatnih uslova života i rada, napuštanje školovanja, siromaštva, inficiranja HIV-om, i drugim rizicima po sebe i društvo.
- Iz tih razloga važno je imati kvalitetnu preventivnu socijalno – zdravstvenu zaštitu, koja bi dosegla teško dostupne ranjive kategorije, pomogla u rešavanju njihovih problema i smanjenju rizika, a direktno smanjila i opterećenje koje ima sistem socijalne zaštite u svom radu sa prilivom korisnika čije situacije hitno treba rešavati. Ukoliko ovaj projekat ne realizujemo i ukoliko Srbija ne dobije preventivni program, pritisak na sistem socijalne zaštite se nikada neće smanjiti, a samim tim će i dalje neadekvatno odgovarati na potrebe stanovništva – zaključuje Aleksandar Prica.
Global fond obnovio novu rundu podrške Srbiji
Prema rečima Nenada Petkovića, predstavnika UNDP-a, program za razvoj Ujedinjenih nacije ima više inicijativa. Asocijacija Duga sprovodi jedan program u okviru RELOAD-a , ali ono što je paralelna inicijativa koju sprovodi UNDP na regionalnom nivou imajući u vidu region jugoistočne Evrope i centralnu Aziju, su napori da se nacionalni odgovor na HIV u ovim zemljama učini održivim.
-Usluge HIV prevencije su bile finansirane od strane Global fonda. U Srbiji je njihova podrška trajala u periodu od 2006. do 2014.godine. Rezultat tih aktivnosti je da je Srbija zemlja sa niskom prevalensom HIV-a. Međutim, ono što se desilo nakon odlaska Global fonda to je da je većina programa i aktivnosti koje su uglavnom sprovodile nevladine organizacije u saradnji sa sistemom Instituta za javno zdravlje, usled nedostatka finansiranja zamrla i prestala sa radom – ističe Nenad Petković i dodaje da domaći izvori finansiranja nisu preuzeli ulogu podržavaoca onih aktivnosti koje je pre toga podržavao Global fond.
- Naš cilj je da razvijamo mehanizam ugovaranja usluga. Da državna tela ugovaraju usluge koje su prepoznate, a ne postoje u državnom sistemu. Radimo na tome da državni sistem prepozna potrebu za ovim uslugama i da se pronađu mehanizmi finansiranja od strane domaćih izvora, bilo sa nivoa Ministarstva ili Lokalnih samouprava. Srećna okolnost u svemu ovome je da je Global fond odobrio novu rundu podrške za Republiku Srbiju, tako da je izdvojeno 1,1 miliona evra za period od tri godine, koji bi trebalo da počne u aprilu 2019. godine uz obavezu da država kontribuira sa učešćem od 25 odsto – zaključuje Petković.
Šabac otvoren
za učešće u projektu
Goran Stojićević, pomoćnik gradonačelnika Šapca, rekao da je ovo jedna inovacija u oblasti socijalne zaštite.
-Šabac je uvek otvoren za nove stvari koje su finansirane i do strane EU i ostalih donatora. Uvek učestvuje i sa sredstvima i ljudskim resursima u realizaciji projekata. Ovo je projekat koji najviše doprinosi prevenciji. Svi smo očevidci da se ranjive grupe nalaze svaki dan na ulici i obično ih gledamo sa sažaljenjem ili ih osuđujemo. Međutim, ovaj projekat se bavi jednom jako humanom delatnošću, a to je da vidimo kako takvim osobama možemo da pomognemo i kako da ih uputimo na ustanove koje mogu da im pruže adekvatnu pomoć – istakao je Stojićević.
K. Jekić Đonlić

Najnoviji broj

18. april 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa