11. oktobar 2018.11. okt 2018.
MOĆ NAMIRNICA
O ZNAČAJU BILjNE ISHRANE SA DOKTORKOM MAŠIĆ

MOĆ NAMIRNICA

Pregršt dijeta, nezdrave ishrane, a znanje o lošem uticaju nedovoljno ili totalno nepostojeće. Da ishrana može da pomogne u mnogočemu rečenica je na koju kad je čujemo, uglavnom prevrćemo očima. Kada bi nam bilo rečeno da je nekom primena biljne ishrane otklonila zdravstveni problem, rekli bismo “lepo za njega”. Ali kada bi nam to ispričao neko ko je na svojoj koži iskusio...
Usled problema pri povredi kolena i operacijom kuka, ortoped joj je rekao da će kada bude imala 40 godina morati da ugradi kuk. Izašla je iz ambulante kao da je neko polio vodom. Počela je da istražuje i našla izlečenje u primeni biljne ishrane. Roditelji su zapazili koliko joj je zanimljivo da istražuje načine pripreme ishrane i predložili otvaranje objekta zdrave brze hrane. Tako je počeo porodični biznis. U Green vibes-u koji se nalazi u Karađorđevoj ulici, možemo konzumirati sve što je našem organizmu potrebno, a šta je to objasniće nam naša sagovornica doktorka Jovana Mašić.
U kojim biljnim namirnicama možemo nadoknaditi vitamine i minerale koji su nam potrebni? Šta nam od biljki daje gvožđe, s obzirom na to da se ono uglavnom vezuje za proizvode od mesa?
Predrasuda je da u biljnim proizvodima nema gvožđa. Postoji razlika između gvožđa životinjskog (HEM) porekla i biljnog ( NON HEM). Hem se bolje usvaja u naš organizam, a non hem manje i ono je u biljkama. Na fakultetu su me učili da je bolje gvožđe životinjskog porekla zato što se bolje usvaja u naš organizam. Međutim, pravi veliki problem, jer proizvodi slobodne radikale koji daju oštećenje i inflamaciju (zapanjenje). Visok procenat Hem gvožđa povezan je čak i sa karcinomom. Zato je bolje gvožđe biljnog porekla, kao što su mahunarke, tamnozeleno lisnato povrće i sušeno voće. Manje se usvaja, ali ne stvara štetne radikale. Ako jedemo namirnice bogate gvožđem plus malo vitamina C koji ubrzava apsorbciju dobijamo idealnu kombinaciju. Konkretno – obrok sa leblebijom i paprikom. Biljke imaju sve esencijalne aminokiseline koje su nam potrebne. Nemaju u istom odnosu kao što to imaju životinjske namirnice, ali naše telo iz tih esencijalnih kiselina gradi protein u našem organizmu. U Srbiji se najviše umire od srčanih bolesti. Svaki treći čovek. Biljna ishrana može da ih prevenira i totalno okrene tok bolesti. To ljudi ne znaju.
Kada smo kod mahunarki šta nam one daju? Za soju smo čuli svašta. Šta Vi kažete?
Mahunarke su pune kalorija, proteina i gvožđa. Proteina ima i u voću, ali više u mahunarkama. Što se soje tiče postoje razna mišljenja. Ona ima estrogen koji nije isti kao onaj u našem telu. Nije životinjskog porekla, nego biljnog. On se zove fitoestrogen i vezuje se za receptore drugačije. Naš estrogen je dobar za kosti ali u prevelikim koliinama podstiče stvaranje karcinoma dojke. Sojin estrogen je dobar i zajedno i za drugo. Postoje istraživanja da je stopa preživljavanja nakon postavljanja dijagnoze karcinoma dojke, konzumacijom soje i proizvoda od soje veća.
Razna istraživanja pokazuju da šećer nije dobar, ali se dešava da nam bude loše ukoliko ga ne konzumiramo. Čak nam ga i doktori preporučuju u umerenim količinama.
Svo voće ima prirodan šećer u sebi. Naše telo, pankreas i insulin znaju šta da rade sa prirodnim šećerom. Problem nastaje kada se unose veštačke namirnice pri čemu pankreas “poludi” i ne zna koliko insulina treba da luči. Masnoća (iz namirnica životinjskog porekla) zapravo blokira insulinske receptore i ne dozvoljava insulinu da vrši svoju funkcioju i tako nastaje dijabetes tipa 2. Kad smo kod njega najveća zabluda je da dijabetičari ne mogu da jedu voće. Neki kažu da je neizlečiv, ali ja znam ljude koji su ga pravlinom ishranom izlečili. Voće ima šećera ali prirodnog i on ne šteti. Jednom prilikom sam na poslu pojela kilogram banana. Kolega me je pitao – šta misliš koliki ti je šećer? Izmerili smo ga i bio je u normali. Posle pola sata sam ga merila, a rezultat je bio isti. Dakle, naše telo zna šta da radi sa prirodnim šećerom.
To bi značilo da je i čokolada loša? Čak i crna, stoprocentna, za koju postoje činjenice da može biti delotvorna?
Zavisnost je čudna stvar. Kao i kod zavisnošću od alkohola, unošenjem čokolade, luče se endorfini. Čokolada nema ništa u sastavu što bi moglo da zadovolji naš organizam. Mozak da, ali organizam ne. Kada dete koje odmalena nije probalo čokoladu već jelo jabuku njegov organizam će uvek nakon konzumacije jabuke biti srećno. Ukoliko posle toga dobije čokoladu desiće se udar na njegov organizam. Tada će se lučiti tri puta više endorfina, a jabuka više nikada neće biti tako slatka. Čula su čudo, a potrebno je tri do četiri nedelje da se naviknu na zdrav način ishrane. Problem je što nam ukoliko želimo da pređemo na zdravu ishranu teško pada početak Ali, kad ga preguramo nećemo moći da verujemo koliko lepih ukusa ima hrana koju smo jeli, a da nismo ni znali. Rafinisani šećer i čokolada su prazne kalorije, kao i belo brašno. Zrno pšenice se sastoji od tri dela, a proizvođači koriste samo jedan, onaj u kome nema vitamina. Suština je u tome da se izbacuju prirodni vitamini, a naknadno ubacuju veštački. Dok, pšenično intergralno brašno ima sve.
Znamo da nam je voda neophodna. Ali, da li je tačno da sa konzumacijom može da se pretera i prouzrokuje štete? Koju količinu vode treba unositi u organizam? Da li ona nekada može da izleči određene bolesti?
Postoji bolest koja se zove Psihogena polidipsija, a označava preteran unos vode. Ali, ko danas popije 6 litara vode? To je jako retko. Našem organizmu je potrebno 2 do 2,5 litre vode. Što se tiče lečenja, postoji takozvani post na vodi. Post na vodi dozvoljava telu da se bori protiv bolesti, jer je potrebno dosta snage za varenje hrane. Ako izbacimo hranu, dajemo organizmu šansu da se bori. Iz tog razloga, post na vodi može biti dobro rešenje ka izlečenju ali je potrebna dobra priprema. Nagli prestanak unošenja hrane je šok za organizam tako da ga treba dobro pripremiti. Lično, to nisam primenjivala, ali poznajem ženu koja je na taj način izlečila multipla sklerozu. Postoji i soko terapija, s tim što se umesto vode piju samo sokovi.
Neki kažu da je bolje pojesti krastavac, neki da je bolje napraviti sok od njega. Da li se više vitamina unosi kada se namirnice jedu ili piju?
Uvek je bolje pojesti celovitu namirnicu. Kada uključite blender vlakna se razbiju. Nema efekta koji rade naši zubi. Kada stavimo hranu u usta, naši zubi počinju da rade, luči se pljuvačka, šalje se informacija želucu, počinju da se luče enzimi koji vare hranu. Kada popijemo smuti, on direktno u nepripremljeno telo siđe u želudac. Ali, može da bude dobar način unosa vitamina ukoliko nismo u situaciji da jedemo.
Koliko mislite da je moguće u današnje vreme konzumirati stoprocentno zdravu ishranu s obzirom na klimatske uslove? Koliko genetski modfikovana hrana može da se kontroliše i kako na nečistom zemljištu stvorititi dobre uslove?
Stoprocentno zdravu ishranu u gradskom ambijentu je skoro nemoguće ostvariti. Mišljenja sam da svako treba da ima svoju mini baštu. Zemljište nije dovoljno čisto, ali može da bude ukoliko prođe dovoljno vremena. Za organsku sadnju potrebno je dve do tri godine kako bi se zemljište iščistilo. Nažalost, u prodavnicama, ne možemo biti nikada biti sigurni da li je nešto organsko čak i kada piše da jeste. Recimo aditiv MSG, koji je jako štetan, krije se na pakovanjima pod još raznim nazivima. Ja sam imala spisak od 10 različitih imena za MSG. On se recimo nalazi u vegeti, a nekada se označi samo kao aditiv. Što se tiče klime, znamo da je najveći uzročnik svih klimatskih promena animalna agrikultura. Stočarstvo u svetu.
Genetika nema ulogu ukoliko se ne “pogura”
Genetika nema toliko bitnu ulogu u nastanku bolesti. Postoje podaci da je najviša stopa gena koji prouzrokuje Alchajmerovu bolest u Nigeriji, a tamo uopšte nema obolelih od te bolesti. Opet se vraćamo na to da su ishrana i način života od presudnog značaja. Prema doktoru Kolinu Kempbel koji je radio istraživanja pedesetih godina povodom karcinoma, genetika i toksini nisu toliko bitni. U nastajanju karcinoma je zapravo od tri stadijuma (inicijacije, promocije i progresije), promocija najbitnija. Na promociju može da se utiče zdravom ishranom – celovitom biljnom ishranom.

Zdrava ishrana i mentalno zdravlje
Prema mišljenju doktora Majkl Gregera, depresija može biti vezana za ishranu. U našem organizmu postoji serotonin, hormon sreće. Kažu da ljudi koji imaju manjak serotonina pate od depresije. Serotonin se gradi iz triptofana, a njega ima u mahunarkama, bademu, leblebiji i svemu biljnog porekla. Dakle, nezdrava ishrana može da dovede do mentalnih smetnji. Generalno, mislim da za za devedeset odsto bolesti postoji rešenje u ishrani, samo ga treba naći. Ipak, postoji oko pet odsto karcinoma koje ne možemo nikako prevenirati ni izlečiti. Ali, to je samo pet odsto.
K.Jekić Đonlić

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa